22 nova slučaja zaraze koronavirusom, preminula peta žrtva
Peta žrtva koronavirusa u Hrvatskoj je iz Karlovca
Utvrđeno 865 slučajeva kršenja samoizolacije
Pismo dječjoj pravobraniteljici: Djeca su preopterećena nastavom na daljinu
Plenković: Odluke Stožera po zakonu i primjereno naravi pogibelji koja nam prijeti
Plenković: Kriza gora od one 2008. slijede novi paketi pomoći gospodarstvu
Inspektorat: Pamučne perive maske ne smiju se oglašavati kao zaštitne maske

  Vjerski život

Svetosavska akademija u Slatini

  Vlatko Jelenčić           29.01.2020.         2065 pogleda
Svetosavska akademija u Slatini

Na spomendan najvećeg svetitelja Srpske pravoslavne crkve 27. siječnja 2020. održana je u slatinskom kinu 6. Svetosavska akademija u organizaciji slatinske parohije i paroha protojereja Dragana Gačeše. Prije toga na svečanoj liturgiji u hramu sv. Petra i Pavla u Slatina posvećen (osvešten) je slavski kolač.

U prepunoj dvorani kina skupu se prvi obratio vladika Eparhije pakračko-slavonske vladika Jovan Ćulibrk. Spomenuo je da Slatina pomalo postaje centar pravoslavlja na ovim prostorima jer je 15.11.2019 u slatini održana svečana akademija prigodom proslave 800-te godišnjice autokefalnosti SPC. Tom prilikom Slatinu su posjetilo je i služilo svetu liturgiju najviši crkveni velikodostojnici SPC među kojima i patrijarh cijele SPC gosp. Irinej i arhiepiskop Jeruzalemske patrijaršije Makarije.

Pravoslavlje na prostorima zapadne Slavonije datira više od 500 godina, a duhovni centar uvijek je bio manastir sv. Nikole u Orahovici (Duzluku). Prije nekoliko godina ovaj manastir počeo ponovo disati punim plućima dolaskom igumana Pavla i monaha iz poznatog crnogorskog manastira Ostrog. On je najsjevernije mjesto u Europi dokle doseže bizantsko oslikavanje fresaka čiji se sjaj ponovo otkriva radom restauratora kao neprocjenjivo umjetničko blago na ponos SPC i Hrvatske.

Prije 100 godine sve srpske pravoslavne eparhije u tadašnjoj Kraljevini SHS ujedinjene su u cjelovitu SPC koja trenutno ima 45 eparhija (biskupija) na cijelom svijetu. Vladika Jovan naglasio je i trenutnu borbu pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori za očuvanje svoga duhovnog identiteta protiv kontraverznog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Program akademije, kao i prijašnjih godina, nadahnuto je vodio dožupan VPŽ Igor Pavković.

Bogoslov Dimitrije iz pravoslavne bogoslovije u Sremskim Karlovcima naglasio je značaj sv. Save. On je rođen kao Rastko Nemanjić oko 1175. do 1236.) koji je bio najznačajnija osoba srpske povijesti (utemeljitelj samostalne nacionalne crkve, autor državnih i crkvenih zakona, osnivač brojnih manastira i škola), duhovni utemeljitelj kraljevske i carske loze Nemanjića (1217.-1371.). Njemu se pravoslavni vjernici trebaju moliti i obraćati u svojim potrebama, kako bi svoj život kao i on što više sjedinili s Kristom i time svjedočili bratsku ljubav.

U programu su pjesmama sudjelovali i poznata pjevačica srpske tradicionalne glazbe Svetlana Spajić, zbor petoro karlovačkih bogoslova, i zbor SKD Prosvjeta iz Slatine s pjesmom Molitva sv. Savi. Po prvi puta u Slatini svoje folklorno umijeće pokazali su članovi Ansambla narodnih igara SKD Prosvjeta, pododbor Vukovar s narodnim plesovima iz zapadne Slavonije i južne Srbije.

„Popadija“ Slavica Gačeša s puno truda uvježbala je 13-toro djece koja pohađaju crkveni vjeronauk prigodnim recitacijama o sv. Savi. Ostalo mi je u sjećanju stih jedne djevojčice koja je opetovala „ Djeca ti se rađala - narode dat' će Bog“. Slatinska pjesnikinja Milena Bogatić svoju pjesmu Pravoslavlje završava riječima „ Iznad svega lošeg budi – Slavonci smo, budimo ljudi“. Pa budimo ljudi jer svi smo djeca istog Oca, bez obzira na vjeru, naciju, rasu, boju kože i sve druge podjele.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Vjerski život



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.