Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Priroda društva

Sve nijanse sive demokracije

  Davor Suhan/Moja Rijeka           13.03.2015.         2416 pogleda
Sve nijanse sive demokracije

Jedna od najvećih zabluda modernog čovjeka, koji teži potpunoj slobodi misli riječi i djela, je opće rašireno mišljenje da je društveni sustav liberalne demokracije totalna suprotnost kastinskom sustavu. No razlika je samo u nijansama sive koje variraju sukladno modelima državne politike. Kaste su naprosto civilizacijska konstanta, samo je pitanje promjena njihovog političkog položaja u vladajućem hijerarhijskom poretku društvenih skupina. Povijest je tekla, a BRAHMANI, KŠATRIJE, VAJŠIJE I ŠUDRE – od revolucije do revolucije – samo su mijenjal.

Ova pojava prolazi nezapaženo, čemu je razlog opće rašireni vjerski fanatizam koji dogmu o demokraciji (kao savršenom društvenom uređenju) uzima na slijepo – bez ikakvog kritičkog propitkivanja.

A demokracija kakvu danas poznajemo je u biti (vjerovali ili ne) jedan vrlo rasklimani kastinski sustav poremećenih vrijednosti, u kojemu se ne zna tko pije a tko plaća. Zato, da bi stavili stvari na svoje mjesto, razmotrimo model prvobitne (tada još uvijek idealne) kastinske društvene zajednice (stvorene u Indiji), iz vremena dok je smisao postojanja kasti bilo služenju društvu, a ne stjecanje vlasti.

Upravo ta distinkcija u društvenoj svijesti čini bitnu razliku između svih kastinskih sustava u političkoj povijesti čovječanstva od kada je briga o društvu postala misaona radnja.

A negdje davno, u ranom u početku, bijaše ovako:

Na samom čelu tada bijahu oni koje je krasilo znanje, stjecano kroz veliku disciplinu žrtve, poniznosti i kreposti – BRAHMANI. Poštovani kao mudraci, oni su bili savjest društva, pisali su zakone, obavljali pravosudne poslove i bavili se prosvjetnim radom (učitelji).

Stepenicu niže bili su članovi vladarske obitelji (oni koji upravljaše). Oni pripadaše kasti KŠATRIJA, zajedno sa ratnicima, jer njihova je zajednička dužnost bila čuvati i štiti društvo.

Treću kastu, VAJŠIJE, činili su oni koji su proizvodili hranu i materijalna dobra: poljodjelci, obrtnici i trgovci. A iza njih bijahu fizički radnici, ŠUDRE, oni koji su obavljali čiste fizičke poslove.

Površno poznavanje kulturno-povijesnih obilježja kastinskog sustava dovodi do sasvim pogrešnih uvida iz kojih zapadni umovi crpe jednako pogrešne zaključke, proglašavajući kastinski sustav nekim oblikom političke diktature. Pri tome se najčešće spominje nasljedno određenje pripadnosti kasti samim rođenjem te postojanje sloja „nedodirljivih“, tzv. PARIJE (potpuno izbačenih iz kastinskog društva).

Takvo jednostrano stajalište je potpuno krivo jer ono zanemaruje to da u vremenu kada su vladali ovi kruti kastinski zakoni  već govorimo o povijesnoj devijaciji ovog sustava koja ima svoju uzročno posljedičnu vezu u raskidu pupčanih odnosa sa drevnom vedskom kulturom.  Zato ni sam Mahatma Gandhi nikada nije odbacio kastinsku podjelu društva, nego se zalagao za reformu kastinskog sustava – ukidanje „nedodirljivosti“ i pozitivnu kastinsku diskriminaciju gdje pripadnici različitih kasta obavljaju posao kao čin služenja unutar vlastitih kompetencija, stečenih znanjem i potrebnim vještinama, bez ikakve zakonske prisile po osnovu nasljednih prava.  

Ono što međutim ostaje povijesna konstanta je hijerarhijski poredak kastinske organizacije društva i drevni etički kodeks ponašanja unutar svake od skupina, što uvelike sprečava vječitu borbu za vlast (i prevlast) interesnih kastinskih lobija i raznih mutikaša kakve gledamo danas.

Ako si pekar ili apotekar, mjesto ti je u pekari ili u ljekarni, bez obzira gdje si bio '91-ve.

Gandhi bi to nazvao dharma – temelj poštene i stabilne države. Kastama naše sive demokracije ova je riječ potpuna nepoznanica pa onda kad zakaže savjest pojedinca ruši se cijeli sustav.

Zato je najbolje krenuti iz početka.

Kolumna Pririda društva Davora Suhana, portal Moja Rijeka

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

zigi7darko
13.3.2015. 10:54
Uh, Davore, puno istine na jednom mjestu!
No, zlo je kod nas toliko zahvatilo sve pore društva, da jednostavno ne vidim svjetlo.
Kao što kažeš-"Zato je najbolje krenuti iz početka".


Još iz kategorije Priroda društva