Povećanjem upotrebe najsuvremenije i u Hrvatskoj već dostupne terapije koja sprječava kardiovaskularne i bubrežne bolesti, poboljšat ćemo preživljenje i kvalitetu života osoba oboljelih od šećerne bolesti”, složili su se stručnjaci okupljeni na web panelu Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, krovne organizacije društava osoba sa šećernom bolešću u RH i Health Huba, prvog regionalnog think tanka za zdravstvo i zdravstvenu industriju.
Na skupu, održanom pod nazivom „Odvažne zdravstvene politike" za bolje ishode liječenja i smanjenje komplikacija šećerne bolesti“, sudjelovali su vodeći hrvatski stručnjaci u području skrbi o oboljelima od šećerne bolesti, Vesna Katalinić Janković dr.med., posebna savjetnica ministra zdravstva izv. prof. dr. sc. Vilija Beroša, prof.dr.sc. Dario Rahelić, dr.med., predsjednik Hrvatskog društva za dijabetologiju i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora, prim. dr. Andreja Marić, supspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, zastupnica u Hrvatskom saboru i članica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, kao i klinički farmakolog doc.dr.sc. Marko Skelin, te Ljiljana Ćenan dr.med, specijalistica obiteljske medicine.
Zrinka Mach, mag.soc.ger., predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih društava je u ime organizatora istaknula kako smo ove godine po prvi puta prošle subote obilježili Hrvatski dan šećerne bolesti i da je vrijeme da hrvatski zdravstveni sustav iskoristi priliku da poveća dostupnost učinkovite terapije za sprječavanje komplikacija šećerne bolesti tipa 2, što je i tema kampanje koju HSDU provodi pod nazivom “Zašto komplicirati?”.
HSDU kampanju provodi uz podršku vodećih hrvatskih strukovnih društava koja se bave šećernom bolešću i njezinim komplikacijama, Hrvatskim društvom za dijabetes i bolesti metabolizma, Hrvatskim kardiološkim društvom i Hrvatskim društvom za hipertenziju.
Naime, u Hrvatskoj je šećerna bolest tipa 2 vodeći javnozdravstveni izazov, po broju oboljelih, ali i ukupnim troškovima njezinog liječenja, složili su se okupljeni.
“Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i CroDiab registra, u 2021. godini šećerna bolest dijagnosticirana je u 327.785 osoba, a procjenjuje se da je stvarni broj veći od 534.000, od čega 90% otpada na tip 2 bolesti. Upravo na liječenje šećerne bolesti tipa 2 je u pretpandemijskim godinama trošen najveći dio godišnjeg proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Od 4,6 milijardi kuna za šećernu bolest, čak se 88,1 posto trošilo upravo na liječenje komplikacija bolesti”, upozorio je prof. Rahelić.
Najavivši skoro donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv šećerne bolesti, zajedno s dr. Verom Katalinić Janković iz MIZ-a, naglasio je i kako bi se uz praćenje ishoda liječenja dodatno trebalo apelirati na pridržavanje terapije od strane pacijenata.
Time bismo povećali i učinkovitost svih oblika liječenja za oboljele od dijabetesa i povećali dodatno njihovu učinkovitost, rekao je naglasivši svoju podršku povećanju dostupnosti suvremene terapije koja sprječava komplikacije dijabetesa tipa dva, poput bubrežnog zatajenja: “Za kvalitetu života i ukupan trošak liječenja oboljelih veliku razliku čini jesu li došli na dijalizu s 50, 60 ili tek nakon 70. godine života”.
Danas suvremenu terapiju, tzv. SGLT2 inhibitore koji su na dopunskoj listi HZZO-a, koja sprječava komplikacije prima tek oko 15 tisuća oboljelih. Riječ je o terapiji koja dokazano smanjuje rizik od zatajivanja srca ili smrti uslijed drugih kardiovaskularnog uzroka, uključujući i infarkt miokarda. Ova vrsta terapija također smanjuje rizik od dijalize, transplantacije ili smrti zbog bolesti bubrega u osoba sa ŠBT2.
Kako kažu u Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga, glavni razlog nerazmjera broja liječenih i dugoročne vrijednosti ove terapije je visoka cijena nadoplate. U Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga smatraju da je trenutnu nadoplatu od preko 120 kuna mjesečno, potrebno smanjiti na 40 kuna mjesečno. “Tako bi terapija postala dostupnija ranjivim skupinama društva, u kojima je najveći broj oboljelih od šećerne bolesti tipa 2”, upozorava Mach.
Doc. dr. Marko Skelin ocijenio je kako nije u redu da osobe ne mogu zbog neimaštine doći do optimalne terapije, posebno kad postoji terapija koja dokazano smanjuje kardiovaskularne incidente i smrtnost: “Dijabetičari su u nepravednoj situaciji da ako si ne mogu produžiti terapiju koja im smanjuje mogućnost da izbjegnu moždani i srčani udar”.
Prim. dr. Andrea Marić naglasila je kako u zdravstvu, pa tako i liječenju šećerne bolesti tipa 2 stalno moramo govoriti o cost-benefit analizi, koliko smo uložili i koliko smo dobili nazad: ako smo uložili kunu, da dobijemo nazad tri kune ušteda u liječenju pacijenata. Danas puno trošimo u liječenje komplikacija, umjesto da više trošimo na prevenciju ili na terapiju koja sprječava komplikacije, zbog čega je Marić naglasila kako podržava HSDU kampanju.
O perspektivi liječnika obiteljske medicine govorila je Ljiljana Ćenan, dr. med., koja je istaknula kako se puno govori o tome da je čak 40 posto oboljelih od ŠBT2 nedijagnosticiranih, ali da među njima ima i puno onih koji su svjesni bolesti, ali ne i njezine ozbiljnosti. Kad se šećerna bolest dijagnosticira u bolnici, to je već jako kasno; tamo su već zbog komplikacija koje su se promjenom navika i primjerenim liječenjem mogle spriječiti.
Naš je cilj, kao i svakog budućeg plana razvoja skrbi za šećernu bolest, svima liječenje učiniti jednako dostupnim i smanjiti pojavnost komplikacija bolesti, smanjiti smrtnost i poboljšati kvalitetu života oboljelih od šećerne bolesti, zaključno su poručili panelisti.
