Odluci o podizanju kaznene prijave protiv pomoćnice ministra financija Slavka Linića i ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec prethodio je dramatični sastanak dužnosnika DORH-a i policije. Policija, kako doznajemo, imala je ozbiljnih zamjerki na sadržaj nacrta kaznene prijave koju je sastavio DORH i, u jednom trenutku, čak odbila podići kaznenu prijavu piše jutarnji.hr
Vlada puna sumnji
Nitko, zasad, od uključnih strana, dakle DORH-a i Ministarstva unutranjih poslova , ne želi komentirati što se zapravo događalo na tim koordinacijskim sastancima u Zagrebu te zbog čega je policija bila, najblaže rečeno, rezervirana prema zahtjevu ljudi iz Državnog odvjetništva. I konačno, zašto je, nakon otpora policije, kaznene prijava protiv šefice Porezne uprave i podnesna. Izvor iz vlade, s kojim smo razgovarali jučer jutro, a koji je upoznat sa slučajem Nade Čavlović Smiljanec, potvrdio je ozbiljna razmimoilaženja između policije i DORH-a. Prije svega, tvrdi isti izvor, postojale su nedoumice oko vjerodostojnosti iskaza koje su iznijele službenice Porezne uprave, ispostave Osijek, a koje najviše terete Nadu Čavlović Smiljanec. Po njegovom mišljenju spomenute službenice odlučile su se braniti na jednostavan način: utopiti one koji su u hijerarhiji Porezne uprave iznad njih.
Jedna od svjedokinja, tvrde, bila je i bivša zaposlenica tvrtke OLT, u vlasništvu osječkog tajkuna Željka Biloša kojeg je, prema kaznenoj prijavi, od ovrhe štitila Nada Čavlović Smiljanec. Sve te činjenice trebale su se uzeti u obzir kod postupnja prema šefici Porezne.
Drugi detalj, za kojeg izvori Jutarnjeg drže da je bitan, jest i činjenica da je još 2010. porezne ovrhe za Biloša stajale u ladicama Porezne uprave i da su, uz određeno zakašnjenje, naplaćene. Nije postajala mogućnost, naglašavaju, da bilo tko iz vrha Porezne uprave i Ministarstva zaštiti Biloša i sakrije njegove, ili dugove, njegovih tvrtki.
Povijesno dno
U Milanovićevom kabinetu imaju veliko povjerenje u šeficu Porezne uprave Nadu Čavlović Smiljanec. Činjenica jest da je ona napravila veliki posao u sređivanju funkcioniranja Porezne uprave koja je, za osam godina mandata HDZ-a, bila neučinkovita, radila po političkim kriterijima...Ona je, kako se god uzme, time gradila vjerostojnost SDP-ove Vlade i njezinih politika. Stoga, teško je zamisliti da će premijer Milanović smijeniti Nadu Čavlović Smiljanec. No, jasno je da su, nakon slučaja uhićenja i pritvaranja županice Merzel, gdje je Vlada također imala ozbiljnih zamjerki na postupanja DORH-a, odnosi tužiteljstva iz Gajeve i Banskih dvora, dosegnuli povijesno dno.
Važan politički problem za Milanovića jest i činjenica da je, za razliku od Merzel, kaznenu prijavu u slučaju šefice podnijela policija, dio ‘njegove’ izvršne vlasti, a ne DORH
Iako se od samog otkrivanja afere stopiranja ovrhe nad osječkom tvrtkom OLT u kuloarima govorilo da cijela priča svoj početak ima u Zagrebu, a ne u Poreznoj upravi Osijek, to je tek sada, otvaranjem istrage nad ravnateljicom Porezne uprave, dobilo i konkretne obrise. Tomu je zacijelo doprinio i iskaz bivše pročelnice Porezne uprave Osijek Ružice Kovačević, koju se za sada jedinu tereti da je pogodovala OLT-u dok je ova tvrtka bila u vlasništvu osječkog poduzetnika Željka Biloša. Kovačević je naime u svom iskazu, kako neslužbeno doznajemo, kazala kako je samo provodila naputke iz Zagreba. - Svi naputci su dolazili iz Zagreba. O tome se u Osijeku nije moglo odlučivati, a u ovom slučaju iz Zagreba je usmeno poručeno da se ovrha nad OLT-om privremeno obustavi na 2-3 tjedna, jer su iz tvrtke obećali u tom periodu donijeti bankovnu garanciju.
Iskazi iz Osijeka
Nakon što garancija nije došla, Kovačević je svojim podređenima naložila da puste ovrhu, ali to se ipak nije dogodilo. Doduše, osobe koje su bile na nižim razinama tvrde da im Kovačević to nije naložila - ispričala nam je osoba koja je upućena u ovaj slučaj. Nikome pak nije poznato što se događalo u Zagrebu. Naime, u OLT-u i država ima vlasnički udio od 25 posto, pa nije isključeno da se pokušalo pomoći tvrtki, jer bi aktiviranje ovrhe automatski značilo stečaj tvrtke, čime bi i država izgubila svoj novac.
Novac otišao na plaće
Isto tako, doznajemo da je iznos od 10,5 milijuna kuna, koji je trebao biti ovršen OLT-u, u najvećem dijelu tvrtka iskoristila za isplate plaća radnicima, pa tako i za plaćanje doprinosa državi. Također, doznajemo da je kompletno potraživanje Porezne uprave bilo osigurano hipotekama nad nekretninama OLT-a, što znači da se država u ovom slučaju uvijek može naplatiti. Daljnji tijek istrage otkrit će što se sve događalo u ljeto 2012. kada je trebala biti provedena ovrha nad OLT-om.
