Stvaranjem "pametnih sela" možemo zadržati mlade u ruralnim područjima, ocijenjeno je u četvrtak u Virovitici na konferenciji „Pametna sela – EU koncept razvitka ruralnih područja“ . Zastupnik Tomislav Sokol, čiji je ured u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom organizirao konferenciju, istaknuo je da koncept razvoja pametnih sela podrazumijeva spajanje prednosti koje imaju ruralna područja - zdravije okruženje bez stresa u odnosu na gradove, zdravija hrana i kvalitetniji život - i ulaganja u moderne tehnologije koje će selima donijeti jednako atraktivniji život.
„Time želimo podići razinu poljoprivredne proizvodnje kako bi proizvodima više dodane vrijednosti naši poljoprivrednici bili konkurentniji na europskom tržištu, podići kvalitetu javnih usluga na području obrazovanja i zdravstva i poticati razvijanje drugih grana gospodarstva“, rekao je Sokol u izlaganju na konferenciji.
Dodao je kako se to može postići korištenjem sredstava iz europskog proračuna za kohezijsku politiku Fondova regionalnog razvoja, Europsko-socijalnog fonda i Fonda oporavka i otpornosti. „Za razliku od drugih europskih država mi prvo trebamo riješiti osnovnu komunalnu i prometnu infrastrukturu i u svako selo dovesti širokopojasni Internet ne zanemarujući ulaganja u ljude jer u ruralnim sredinama nedostaju stručnjaci u mnogim područjima“, naglasio je Sokol, član Odbora za regionalni razvoj i potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta za Ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages).
Prema njegovim riječima koncept pametnih sela trebao bi se realizirati sinergijom Europske unije, države i jedinica lokalne uprave i samouprave.
Sokol je naveo da se inicijativa stvaranja pametnih sela "na europskoj razini pojavila pred nekoliko godina, a kojoj je cilj gospodarska i demografska revitalizacija ruralnih područja uz pomoć digitalnih tehnologija".
"Dakle naglasak je na ulaganja u digitalne tehnologije, dostupnost širokopojasnog interneta, razvoj poslovanja, posebno visoko dohodovne poljoprivrede, obrazovanja i zdravstva, a to je sve ono što se može financirati sredstvima Europske unije, naročito sredstvima kohezijske politike“, zaključio je.
Župan Igor Andrović govorio je o infrastrukturi kojom je na području Virovitičko-podravske županije moguće implementirati koncept pametnih sela. „Iako bilježimo veliki odlazak mladih iz sela, nikada nismo imali veća ulaganja u ruralna područja bilo da radi o projektima Europske unije, ministarstva, županije ili jedinica lokalne samouprave. U proteklih nekoliko godina izgradili smo 11 novih vrtića, a u najavi su još tri i neće biti općine ili grada koji neće imati svoje vrtiće“, istakao je župan Andrović.
Naglasio je i gradnju područnih škola, inovativna ulaganja u sustave navodnjavanja poljoprivrednih površina i projekt širokopojasnog Interneta za osma općina istočnog dijela županije. „U planu je gradnja Centra za pametnu poljoprivredu koji bi poljoprivrednicima pomogao u proizvodnji konkurentnijeg proizvoda“, rekao je Anrović.
Ravnatelj Uprave za regionalni razvoj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Ivan Bota napomenuo je kako se nizom programima Ministarstvo trudi približiti konceptu pametnih sela izdvojivši brojne projekte koji se provode u gradovima i općinama Virovitičko-podravske županije. „No, Virovitičko-podravskoj županiji je najpotrebnija brza cesta, jer ako nemamo odličnu prometnu povezanost s drugim krajevima teško da netko ovdje ostati živjeti i proizvoditi“, kazao je Bota.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak izdvojio je ulaganja u velike strateške projekte koje Virovitičko-podravska županija provodi posljednjih desetak godina. „To je pravi put kako osigurati radna mjesta i siguran dohodak u ruralnim sredinama“, rekao je Majdak.
Videolinkom javila se potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica naglasivši da se jedino sinergijom dionika na svim razinama odlučivanja i organizacija civilnog društva, različitih politika i lokalnih mjera može napraviti iskorak za dobrobit ruralnih zajednica.