Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova u Virovitičko-podravskoj od 1. siječnja do 31. listopada 2025. izdano je ukupno 843 dozvole za boravak i rad stranih državljana: 495 za novo zapošljavanje, 327 za produljenje postojeće dozvole i 21 za sezonsko zapošljavanje. Riječ je o brojci koja čini relativno mali udio u ukupnoj nacionalnoj statistici, ali unutar županije zauzima značajan udio u aktivnoj radnoj snazi, posebno u sektorima s kroničnim manjkom domaćih radnika. Za usporedbu, u cijeloj 2024. godini izdano je 1.251 dozvola (967 novih, 278 produljenja, 6 sezonskih), što znači da ovogodišnji podaci potvrđuju i dalje visoku i stabilnu potražnju za radnicima iz inozemstva.
Kao i prethodnih godina, najveći broj stranih radnika dolazi u poljoprivredu, građevinarstvo, prehrambenu industriju, ugostiteljstvo i turizam. Poslodavci iz ovih djelatnosti ističu da bez radnika iz Nepala, Indije, Egipta, Srbije i BiH mnogi pogoni ne bi mogli održati kontinuitet rada, posebno tijekom sezonskih opterećenja. „Bez stranih radnika, brojni bi poljoprivredni pogoni i građevinski projekti jednostavno stali. S domaćim radnicima jednostavno više ne možemo pokriti sve potrebe, a Nepalci su se pokazali marljivima i pouzdanima“, ističu poslodavci.
Trend porasta radne snage iz Azije vidljiv je posljednje tri godine, što lokalni poslodavci objašnjavaju nedostatkom domaćih radnika i sezonskim oscilacijama u poljoprivredi i građevinarstvu.
Prema pisanju Novog lista i istraživanjima dostupnim na ResearchGateu, Virovitičko-podravska županija već se ubraja među one u kojima bi broj stranih osiguranika uskoro mogao premašiti broj domaćih zaposlenih. To potvrđuje strukturnu ovisnost lokalnog gospodarstva o stranoj radnoj snazi, osobito u sektorima s niskim plaćama i manjkom kvalificiranih radnika.
Iako broj izdanih dozvola još uvijek nije visok u apsolutnim brojkama, dinamika rasta i udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih ukazuju da je riječ o dugoročnom trendu, a ne privremenoj pojavi.
Porast broja stranih radnika u Virovitičko-podravskoj županiji ne otvara samo pitanja zapošljavanja i administracije, nego i ono sve važnije: kako ih uključiti u zajednicu i stvoriti uvjete da ostanu, napreduju i sigurno žive? Iako se posljednjih godina govorilo gotovo isključivo o kvotama, dozvolama i procedurama, sada sve više dolazi do izražaja činjenica da se bez osnovnih jezičnih i kulturnih kompetencija radnici teško mogu u potpunosti uklopiti u radno okruženje, a još teže u svakodnevni život lokalnih sredina.
„Imamo ljude koji rade dobro, ali ne razumiju sve što im želimo prenijeti. To je gubitak i za njih i za nas. Vidimo razliku – sigurniji su, manje griješe, više se uključuju“, kaže vlasnik jedne građevinske tvrtke koji posljednjih godinu dana organizirano šalje radnike na tečaj hrvatskog jezika.
Da program ima učinak, potvrđuje i primjer iz jedne tvrtke iz okolice Slatine, koja zapošljava desetak radnika iz Nepala. Direktor tvrtke kaže da se promjena osjeti već nakon nekoliko tjedana. „Nije dovoljno da čovjek zna raditi. Mora razumjeti što mu govore majstori, ali i osjetiti da je dio ekipe. Nakon tečaja, naši su radnici postali komunikativniji, a i naši ljudi sada s njima komuniciraju prirodnije“.
Jedan od radnika, Santosh, opisuje svoje iskustvo: „Prije sam se bojao govoriti. Sada razumijem gotovo sve što čujem na poslu. Ljudi su strpljivi, a ja želim još učiti hrvatski.“
Ovakvi primjeri sve su češći i u poljoprivredi, i u građevinarstvu, i u preradi hrane, gdje broj stranih radnika kontinuirano raste.
Ako se integracijski programi nastave i prošire, posebno u manjim sredinama poput Virovitičko-podravske županije stranac više neće biti samo radna ruka, nego i budući stanovnik, porezni obveznik, član zajednice i dio lokalne ekonomije. Upravo taj prijelaz — od pukog zapošljavanja prema stvarnom uključivanju — bit će ključan za gospodarski i demografski opstanak županije u idućim godinama.
