Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

Stoljeće i skoram frtalj dobre mikeške kobi – drugi dio


  Virovitička povjestica           Vlatko Smiljanić           05.10.2013.         3625 pogleda
Stoljeće i skoram frtalj dobre mikeške kobi – drugi dio

Prva lovačka izložba u Virovitici održana je 14. listopada 1945. Osim trofeja lovaca, predstavljeno je 30 pari jelenskih rogova, 110 pari srnećih rogova te preparati glave srndaća i veotra, divljeg zeca albine, mačke, lisice, vidre, lasice itd. Zanimljiv podatak o toj izložbi ističe čak 6000 njezinih posjetitelja!

Poslijeratne godine za virovitičke lovce bile su najuspješnije. U razdoblju pedesetih godina prošloga stoljeća izvezeno je ukupno 2741 komada divljih zečeva što je prihodovalo društvu 8.542.307,00 dinara. Ostala kotarska društva prihodovala su 2.168.199,00 dinara dok je LD Pitomača ulovilo i izvezlo u Francusku zečeva u vrijednosti 2,044.413,00 dinara. Upravo su ti novci bili temeljni kapital za gradnju lovačkoga doma. Osim ulaganja u lovstvo, bilo je potrebno poticati i društveni život lovaca jer do tada su za sastanke korištene privatne kuće lovaca. Zgrada doma projektirana je prema uzoru na upravnu zgradu Šumarije Virovitica, sagrađenu 1942. godine. Lovci su tako kupili posjed i kuću u Ljubljanskoj ulici (danas Pavla Radića) te ju preuredili u jednokatni dom. U podrumu je posebno izgrađena prostorija za rashladnu komuru za prihvat mesa odstreljene divljači, prizemlje je imalo stan za domara i ured, a na prvome katu nalazila se velika dvorana. Zanimljivo je da lovačka društva s područja otara do nisu ni sa čime potpomogla izgradnju lovačkoga doma.

Lovački je dom svečeno otvoren 7. srpnja 1956. Virovitički su mediji tada pisali da je u Virovitici otvoren jedan od najmodernijih lovačkih domova u Hrvatskoj i jedini na području Kotara Virovitice.

Do sedamdesetih godina dvadesetoga stoljeća ne dolazi do značajnih promjena u lovrstvu u Virovitici. Lovci započinju s uzgojem fazana, a u Viroviticu pridolazi sve više lovaca-turista. Tekuće razdoblje karakterizira vrlo intenzivna aktivnost izvršnih odbora lovačkih društava Virovitice. Proučava se kako postaviti nove organizacijske oblike u duhu primjne ustava SRH, Zakona o udruženju građana, o lovrstvu itd.

U Savezu dolazi do kadrovskih promjena kada 1985. mr.sc. Zvonko Laškarin, predsjednik SLDO-a napušta mjesto predsjednika koje je vodio od 1963. godine, koji je, prema Ivanu Muheku bio nosilac organiziranosti lovstva Virovitice. Za novog predsjednika bio je izabran Stevo Glumac (kratkotrajno), a njega je naslijedio Franjo Brkić.

Početkom Domovisnkoga rata osniva se i osamostavljuje novi Hrvatski lovački savez i razdružuje od Logačkog saveza Jugoslavije. Došlo je i do političke ponude dijela Srba 1991., što se odrazilo i na našem području okupiranjem i zatvaranjem prometnica Miokovićevo-Jasenaš-Grubišno Polje. Veliki broj lovaca uključuje se u obranu domovine. Već je sljedeće godine bio zabranjen lov na području lovišta Bilogora-Razbojište. Do 1995., kraja oružanih sukoba u Domovinskom ratu, lovstvo se nije moglo pravilno održavati. Danas, nekoliko desetljeća nakon okupljanja mikeških zaljubljenika u lov, prirodu i životinje, tradicija se nastavlja. Zaista je neraskidiva veza čovjeka i prirode...

 

„Hrvatski lovdžija", J. Ettinger, 1897. piše:

Zapis o lovcu

 Uvjeti - da lovstvo nije lasno naučiti, kako mnogi misle, kad na glavu metnu zeleni šešir perje okićen i preko ramena objese pušku pak misle, da su tim postali gotovi lovci. Valjan lovac mora svakako da ima slijedeća svojstva:

1.      Tielo mora da je bez mane, ili barem da nije na nikakvi način škodljivo nakaženo

2.      Vid i sluh mora da su potpuno razvijeni

3.      Zdravlje da je osobito izvrsno i prsa da su jaka

4.      Onaj, koji hoće da bude lovac, mora osobito nagnuće za lov imati i budan, marljiv, neutrudljiv i hrabar biti,

5.      Raznije se, da mora ćudoredan, pošten istinit i previčan biti, i

6.      Napokon mora znati čitati i računati i da je nešto naravoslovlja učio.

Tako neka se svaki mladi čovjek prije ispita, nego li se lovno stanju posveti, da li njegova tjelesna i društvena svojstva gore navedenim zahtievima odgovaraju, jer je lovačka kao i šumarska služba tegobna i odveć mućna za onog, koji hoće biti valjan lovac i šumar!

Nije onaj lovac, koji ma na kakav način, ma u koje doba godine znade doći do lovine, već je pravi lovac, koji će znati svoje revire napučiti sa raznovrsnom korisnom divljači, koji će znati neprijatelje plemenite divljači tamaniti, koji će im u svakoj pogibelji znati pravu pomoć pružiti, koji će znati u svako doba svomu predpostavljenom kazati koliko ima ove, koliko one vrste divljači, koliko im donese štete, koliko koristi.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Virovitička povjestica



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: