Svinjogojska udruga Virovitičko-podravske županije ove je godine na ovogodišnjem sajmu Viroexpo ugostila predsjednika i članove Saveza svinjogojaca Slovačke. "Dojmovi sa sajma su jako dobri, upravo su nam se ondje priključili novi članovi", kazala je portalu Agroklub predsjednica udruge Mirjana Bilović iz Rezovca, dodajući da su Slovaci već uzvratili poziv, na njihov Međunarodni sajam poljoprivrede "Agrokomplex" u Nitri kojega planiraju posjetiti uz pomoć Virovitičko-podravske županije, HAPIH-a te Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.
Ono što je na ovoj poljoprivrednoj manifestaciji domaćim, ali i slovačkim svinjogojcima bilo najkorisnije, predavanje je na temu "Legalizacija prerade mesa na OPG–u", prof.dr.sc. Danijela Karolyija s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Razlike između hrvatskog i slovačkog uzgoja
"Dobili smo konkretne informacije, kakva su ulaganja potrebna za male OPG-ove koji imaju 6 do 10 krmača, jer su većinom takvi u Hrvatskoj, kako zaokružiti ciklus proizvodnje i izvući puno veću dobit", pojašnjava i kaže kako su sa svojim slovačkim kolegama usporedili situaciju u svinjogojstvu, ali i ratarstvu jer i ondje stočari sami proizvode hranu.
"Oni nemaju poput nas tradicionalnu proizvodnju suhomesnatih proizvoda i prodaju na gospodarstvu, uglavnom rade za mesnu industriju. Kod njih se smanjio uzgoj svinja jer su pogođeni afričkom svinjskom kugom, a istovremeno pokrivaju samo 20 posto svojih potreba", priča Bilović. Kaže kako su saznali da su tamošnje velike farme kupili Nizozemci, a Slovaci samo rade za njih.
Osvrnula se i na njihov način prerade. Kaže da koriste drugačije začine, ali i same pasmine, nemaju autohtone kao u Hrvatskoj. Zato su imali prilike probati kako se to radi kod nas. "Ponudili smo im puno naših proizvoda, od prasetine do suhomesnatih - kobasicu, kulen, kulenovu seku, slaninu", nabraja i komentira kako kod njih nema prakse klanja na gospodarstvu kao kod nas. "Sve je industrija, nema dodane vrijednosti."
Gube pravo na poticaje
No, iako se čini da smo u boljem položaju od njih, Bilović ističe kako osim što je proizvodnja znatno poskupjela zbog viših cijena svih inputa, imaju i druge probleme. "Proizvodnja žitarica je puno skuplja nego je bila do sada. Više bismo zaradili da ih prodamo, nego što njima hranimo životinje", zaključuje i dodaje kako se upravo zbog toga žele orjentirati na preradu mesa u suhomesnate proizvode.
No, malim svinjogojcima je najveći problem to što više ne mogu prodavati svinje na OIB kao prije godinu dana. Sada se zahtijeva da svinjogojac mora biti registriran. "Mora imati svoju karticu, sa serijskim brojem, da bi uopće mogao razdužiti svinju i dobiti papir u veterinarskoj stanici", opisuje Agroklubova sugovornica.
