Banner
Ministrica Vučković: Dobri rezultati u ribarstvu
INA donirala 900.000 kuna dječjim odjelima zdravstvenih institucija
Sabor: Rasprava oko hitnosti zakona kojim se osiguravaju besplatni obroci u školama
Jutarnji list: Za pripreme osmaša za nacionalne ispite traže i do 2900 kn
Večernji list: Privatnici - za isti novac obavili bismo 25 posto više pregleda
Stručnjaci upozoravaju: Privatizirani mirovinski sustav srlja u propast
Državne nekretnine: Popunjenost državnih stanova 88 posto, 629 prazno

  Dossier Palm

Što je Zagrebačka banka odgovorila na tužbu Grada Virovitice: Kirin želi umanjiti ili izbjeći političku i drugu odgovornost

  Goran Gazdek           20.11.2022.         1810 pogleda
Što je Zagrebačka banka odgovorila na tužbu Grada Virovitice: Kirin želi umanjiti ili izbjeći političku i drugu odgovornost

Objavili smo prošli tjedan nepravomoćnu presudu Trgovačkog suda u Zagrebu po kojoj je kao neosnovan odbijen tužbeni zahtjev Grada Virovitice kojim od Zagrebačke banke potražuje 88.796.373,81 kuna  za prouzročenu štetu u slučaju nerazjašnjene krađe 17,3 milijuna kuna iz gradskog proračuna. Dan kasnije, na službenim web stranicama oglasio se i Grad kratkom viješću u kojem minoriziraju presudu kao nepravomoćnu uz zaključak da spor protiv Zagrebačke banke ide dalje.

Zanimljivo je u obrazloženju presude pročitati što je Zagrebačka banka u odgovorila na tužbu i kako je tijekom postupka osporavala osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Već u uvidu je navodela da je do krađe došlo isključivo krivnjom Grada Virovitice te da je tužba podnesena namjenski - u svrhu pokušaja prenošenja tereta nastalog stanja na banku i umanjenja ili izbjegavanja moguće političke ili druge odgovornosti. Grad Virovitica je, tvrde u Zagrebačkoj banci, podnio tužbu protiv banke radi političke karijere i ugleda odgovorne osobe tužitelja - gradonačelnika Ivice Kirina, a sve kako bi pokušao opravdati svoje brojne propuste radi kojih nije uočio takvo ponašanje vlastitog djelatnika i to više od šest godina.

Evo bitnih natuknica iz opširnog odgovora:

  • Tužitelj propušta navesti da su te radnje počinjene od strane njegovog pokojnog pročelnika Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Siniše Palma.
  • Tužitelj snosi isključivu krivnju za nastalo stanje jer nije postupao u skladu sa svojim ugovornim i zakonskim obvezama. U prilog toj tvrdnji idu i navodi iz Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji Grada Virovitice za 2018. koje je izradio Državni ured za reviziju, Područni ured Virovitica koje ukazuje na brojne propuste radi kojih mu se nalaže hitno poduzimanje radnji za otklanjanje tih propusta.
  • Izvješće utvrđuje da poslovne knjige i financijski izvještaji tužitelja ne daju točne podatke o primicima, rashodima, izdacima, imovini i obvezama zbog nepravilnosti u raspolaganju proračunskim sredstvima tužitelja, da izvadci koje je banka slala Gradu nisu istovjetni izvadcima temeljem kojih je Grad evidentirao poslovne promjene u njegovim poslovnim knjigama jer su isti promijenjeni na način da su pojedini podaci brisani iz izvadaka na temelju kojih je tužitelj evidentirao poslovne promjene u poslovnim knjigama.

     

  • Državna revizija zaključuje da je Grad obvezan uspostaviti unutarnje kontrole s ciljem sastavljanja financijskih izvještaja bez pogrešnog iskazivanja zbog prijevare ili pogreške te namjenski i svrhovito koristiti sredstva i voditi poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima.
  • Grad je ustrojio Mapu poslovnih procesa u kojoj je naveden naziv Mape cilj, glavni rizici, kratki opis procesa, veza s drugim procesima te resursi potrebni za ostvarenje procesa te da je za svaki proces odgovoran jedan zaposlenik. No, u pojedinim procesima kao odgovorne osobe navedeni su oni koji više nisu zaposlenici, a Grad nakon toga nije odredio druge osobe odgovorne za procese.
  • Sve prijenose na račun sportskog kluba i podizanje sredstava putem bankomata obavljao je jedan zaposlenik tužitelja jer Grad nije primijenio načelo razdvajanja dužnosti pa je Državna revizija naložila provedbu mjera radi uspostave učinkovitog sustava unutarnjih kontrola.
  • Na isključivu krivnju Grada za nastalo stanje izravno upućuje i kontrola koju je provelo Ministarstvo financija i o tome sačinilo Zapisnik o obavljenom proračunskom nadzoru utvrđivanja zakonitosti izvršavanja proračuna za razdoblje od 2010. do 2019. godine u Gradu Virovitici.
  • U Zapisniku se uz ostalo navodi da je Služba za unutarnju reviziju tužitelja ustrojena tek koncem lipnja 2017., ali i tada imenovane osobe za obavljanje tih poslova (Vesna Grbac i Maja Vrbančić) nisu imale stručno ovlaštenje ministra financija za obavljanje unutarnje revizije u javnom sektoru pa su upućene na daljnju izobrazbu. Tek u lipnju 2018. stekle uvjete za dobivanje potrebnog stručnog ovlaštenja.
  • Godišnjim planom unutarnje revizije za 2018. godinu u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo, dakle upravo u Odjelu gdje se dogodilo falsificiranje izvadaka provođenje revizije uopće nije bilo predviđeno.
  • U Gradu je postojala potreba primjene načela razdvajanja dužnosti i načela „dva para očiju/dva potpisa“, ali to nije učinjeno.
  • Sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu, Grad je na kraju svake poslovne godine bio u obvezi obaviti popis imovine i obveza, između ostalog i novčanih sredstava po svim žiro računima. Trebalo je bar tada provjerom u banci uskladiti stanje novčanih sredstava sa stanjem knjigovodstva Grada.
  • U konkretnom slučaju sve je transakcije provodila jedna osoba pa su u potpunosti izostali sustavi kontrola zbog kojih je u tako dugom razdoblju oštećivan proračun Grada Virovitice.
  • Grad je tek 27. lipnja 2019. odredio banci skupno potpisivanje naloga za plaćanje.
  • Ovlaštenje uslugom e-zaba poslovno bankarstvo dodijeljeno i Daliboru Pocrniću i Vesni Grbac. Dalibor Pocrnić je u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 31. svibnja 2019. provodio radnje prometi po partiji, preuzimao datoteke te pregledavao sve Izvode, izvode iz arhive i grupne izvode po transakcijskom računu tužitelja. Vesna Grbac, kojoj je još bilo dodijeljeno i ovlaštenje administriranje ovlaštenja korisnika, nije koristila uslugu e-zaba poslovno bankarstvo.
  • Još troje radnika (Vlasta Kelčec, Marija Lerinc i Zdravko Kovačević) bilo ovlašteno za korištenje usluge e-zaba poslovno bankarstvo po transakcijskom računu međutim niti jedan od njih nije imao ovlaštenje za uvid u stanje i promet po transakcijskom računu. Zdravko Kovačević je također bio ovlašten za korištenje usluge m-zaba poslovno bankarstvo, ali s ovlaštenjima za unos, potpis i slanje naloga, bez mogućnosti pregleda informacije o stanju i prometu po računu.
  • Stalnu mogućnost uvida u stanje i promet po navedenom računu kontinuirano imao i gradonačelnik i zastupnik po zakonu tužitelja Ivica Kirin koji je od 13. studenoga 2014. korisnik usluge m-zaba poslovno bankarstvo s ovlaštenjem informacija o stanju i prometu. Međutim, on se tom uslugom nije koristio čime je propustio kao odgovorna osoba obaviti svakodnevni uvid u stanje i promjene na računu.

 

Zaključno Zagrebačka banka je u odgovoru na tužbu ustvrdila da je svaki klijent banke dužan odgovorno pratiti stanje svojih financija, da je sve transakcije bile naložene banci od strane ovlaštenih osoba te da je banka te transakcije bila dužna provesti jer bi inače prekršio odredbe Zakona o platnom prometu kao i svoje ugovorne obveze prema Gradu. Pored toga, navela je da se kao kreditna institucija pridržavala svih propisa o kreditnim institucijama, da je u tom smislu provodila primarnu i sekundarnu procjenu kreditnog rizika u svrhu toga da sa potrebnim stupnjem sigurnosti ima osiguranu naplatu svojeg potraživanja od klijenta, te je provodila dubinske analize čiji je rezultat ocjena rizičnosti pojedinog klijenta sukladno matrici rizika i klasifikaciji rizičnih skupina,.

Tvrde da nisu mogli biti upoznati s nezakonitostima u poslovanju Grada i da su sve radnje obavljali sukladno zaprimljenim podacima. Grad je odgovoran za sastavljanje i istinitost podataka, u konkretnom slučaju nije bilo za očekivati da će ovlaštena osoba počiniti radnje koje je vrlo vjerojatno počinio i da nitko u Gradu to u tako dugom razdoblju neće uočiti.

Banka je kod svakog zaduženja podatke koje je dobivala uzimala kao istinite te sukladno tome određivao i njegovu skupinu rizičnosti, kao i njegovu kreditnu izloženost i potrebna sredstva osiguranja za odobrenje kredita, što je uobičajeno bankarsko poslovanje.

Navela je i da se pridržavala propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te da funkcija banke u primjeni potonjih propisa nije nadomještanje unutarnje kontrole klijenata, pa tako ni Grada Virovitice.

 

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Dossier Palm