Sve obveze koje je Hrvatska preuzela u procesu pregovaranja u području zaštite okoliša i prirode pridonose i pridonijet će poboljšanju i unapređenju kvalitete života jer se njima osiguravaju viši standardi zaštite okoliša (bolje gospodarenje otpadom, bolja kakvoća i povećana opskrbljenost stanovništva pitkom vodom kao i povećana priključenost na sustave javne odvodnje i pročišćavanja, zaštita staništa te biljnih i životinjskih vrsta, zaštita i poboljšanje kakvoće zraka, smanjenje industrijskog onečišćenja, sigurno gospodarenje kemikalijama).
Visoka zaštita te očuvanje i poboljšanje kakvoće okoliša doprinose i doprinijet će zaštiti zdravlja građana i građanki Hrvatske, a ujedno pružaju dodatne mogućnosti razvoja proizvodnje i zapošljavanja jer će za njihovo osiguranje biti potrebno uvođenje novih tehnologija. Za neke mjere će biti potrebna velika ulaganja, a kod nekih mjera, kao što je povećanje energetske učinkovitosti, zbog ušteda u konačnici, neće doći do povećanja troškova.
Na području gospodarenja otpadom, Hrvatska se obvezala uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom za što je osigurala prijelazno razdoblje do kraja 2018. godine. Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom usko je povezana sa sanacijom svih postojećih odlagališta. Paralelno s navedenim, do kraja 2020. godine dužni smo postupno smanjivati udio biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima u cilju ostvarivanja tražene razine od najviše 35% masenog udjela biorazgradivog komunalnog otpada u odnosu na 1997. godinu.
Na području kakvoće voda, osigurano je prijelazno razdoblje do kraja 2023. godine kao krajnji rok za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja komunalnih otpadnih voda. Što se tiče vode za piće, prijelazno razdoblje do kada se mora osigurati propisana kakvoća pitke vode u pogledu mikrobioloških pokazatelja je kraj 2018. godine, a kao država članica Hrvatska će zatražiti dodatno produljenje roka u pogledu postizanja propisanih kemijskih parametara u vremenskom razdoblju od dodatne tri godine od dana pristupanja EU. Vezano za zaštitu površinskih i podzemnih voda od onečišćenja nitratima poljoprivrednog podrijetla, dogovoreno je da će se do ulaska u EU izraditi akcijski program u trajanju od četiri godine za izgradnju spremnika za stajski gnoj na poljoprivrednim gospodarstvima, a prije njegovog postupnog korištenja na poljoprivrednim površinama, čija primjena počinje nakon ulaska u EU.
Što se tiče industrijskih objekata, najkasnije do kraja 2018. godine, 67 industrijskih postrojenja za koje je zatraženo prijelazno razdoblje mora unaprijediti svoj način rada i osigurati najbolju raspoloživu tehniku kako bi dobili tzv. okolišnu dozvolu za rad, a sve u cilju smanjenja industrijskog onečišćenja. Do kraja 2017. g. osigurano je prijelazno razdoblje za postizanje smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak iz velikih termoenergetskih postrojenja nazivne toplinske snage iznad 50MW, a koji su također i obveznici ishođenja okolišne dozvole. Do kraja 2015. godine kao krajnjeg roka za usklađivanje sa propisanim zahtjevima potrebno je ograničiti emisije hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima, kao što su procesi premazivanja, kemijsko čišćenje robe, proizvodnja boja, ljepila, farmaceutskih proizvoda i sl.), a što se odnosi na 49 takvih postrojenja. Ujedno je dogovoreno izuzeće za procese premazivanja brodova za šest brodogradilišta do kraja 2015. godine, uz istovremenu primjenu najboljih raspoloživih tehnika. Sva dogovorena prijelazna razdoblja na području smanjenja industrijskog onečišćenja imaju navedene rokove (godine 2015. odnosno 2017.) kao krajnje rokove, no za svako postrojenje utvrđen je, u dogovoru s tvrtkama, pojedinačni rok.
Na području klimatskih promjena i emisija stakleničkih plinova Hrvatska se u pregovorima obvezala pristupiti EU sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova od 1.1. 2013. godine. U ovaj sustav ulaze 73 hrvatska postrojenja iz područja energetike i industrije. Zrakoplovne djelatnosti koje uključuju letove unutar RH i letove prema državama izvan Europskog gospodarskog prostora ulaze u sustav trgovanja emisijama od 1.1.2014. godine. Za Hrvatsku je u pregovorima omogućeno povećanje prodajne količine emisijskih jedinica na dražbi za 26 % u odnosu na utvrđenu baznu kvotu određenu za svaku državu članicu EU. Financijska sredstva prikupljena na dražbi koristit će se za projekte smanjenja emisija stakleničkih plinova (obnovljive izvore, energetsku efikasnost, projekte čistije proizvodnje) i prilagodbu klimatskim promjenama. Za Hrvatsku je u pregovorima utvrđen dozvoljeni postotak rasta emisija iz drugih sektora, npr. poljoprivrede, prometa, postupanja s otpadom, javne potrošnje i dr., do 11% u 2020. godini u odnosu na razinu iz 2005. godine.
Na području kemikalija, radi usklađivanja s propisima o registraciji kemikalija, osigurana su tri prijelazna razdoblja propisima o sigurnom gospodarenju kemikalijama od po 6 mjeseci od dana ulaska u EU. Navedena prijelazna razdoblja za produženje roka za registraciju kemikalija, omogućit će kemijskoj industriji u Republici Hrvatskoj da s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji bude u ravnopravnom položaju s kemijskim industrijama ostalih država članica Europske unije, a u cilju što veće konkurentnosti na jedinstvenom tržištu Europske unije.
U području zaštite prirode obvezni smo do ulaska u EU izraditi prijedlog područja koja će postati dijelom europske ekološke mreže NATURA 2000, čime se doprinosi očuvanju ugroženih divljih vrsta i staništa. NATURA 2000 podržava načelo održivog razvoja, njen cilj nije zaustaviti ljudske aktivnosti, nego odrediti parametre prema kojima se one mogu obavljati uz istodobnu zaštitu biološke raznolikosti. NATURA 2000 osigurava preduvjet i upotpunjuje zahtjeve ekološkog (ruralnog) turizma te ekološke poljoprivrede te pruža nebrojene mogućnosti za ljubitelje prirode i zdravog načina života. Ostvarivanje ciljeva ekološke mreže NATURA 2000 popraćeni su i snažnom europskom politikom te financijskom podrškom iz fondova EU.
