Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Prosvjeta

Što čitaju današnji osnovnoškolci?

  Marija Lovrenc/Večernji list           18.11.2009.         4718 pogleda
Što čitaju današnji osnovnoškolci?

„Zurio sam u raku spreman prihvatiti tijelo moje djevojke". Nije to uvod u pomalo tragičan filmski krimić nego rečenica s kojom počinje „Susjed", djelo autora R.L. Stinea, omiljenog pisca horor romana čija djela učenici viših razreda osnovnih škola u Virovitici jednostavno „gutaju". Oni nešto mlađi uživljavaju se u svijet Kosjenke i Regoča, Koka i Smogovaca, dobroćudnog Hlapića i bajke starih majstora pera u kojima dobro uvijek pobjeđuje. Svjedoče tako čitateljske navike virovitičkih osnovaca, koje smo povodom Mjeseca hrvatske knjige provjerili u školskim knjižnicama škola Ivane Brlić Mažuranić, Vladimira Nazora, Osnovnoj školi Virovitica te Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici, doznajući da u vrijeme Interneta knjiga još uvijek drži visoko mjesto u slobodnom vremenu mladih. Štoviše, mnogi ne prolaze lektirom samo zato jer moraju, nego jer i žele, a pojedinci uzimaju i uloge malih kritičara pa na popularnim „Knjigomjerima" u knjižnicama svakog mjeseca svoje vršnjake savjetuju koje naslove uzeti u ruku bez problema, a za koje se ipak malo pripremiti.

- Djeca i mladi čitaju više nego ikad, a omiljeni su im autori koji pišu o njima bliskim i zanimljivim temama, obitelji, tajnama, duhovima, školi, prijateljskim odnosima. Teško pak prolaze kroz Kolarova i Šenoina djela, 'škripi' im i Nazor, ponajviše jer je riječ o djelima pisana o nekom drugom vremenu, a koje djeca i mladi danas ne mogu razumjeti jer se način života promijenio. Mnoga djela pisana su i jezikom koji je teško razumjeti zbog povijesnog konteksta. Njima je važno uživjeti se u tekst koji čitaju, koji im je blizak, pa im je zbog toga primjerice Šimunićev Alkar jako težak za shvatiti, iako je kao lektira prekrasan i važan - smatra prof. Goranka Pavelić, knjižničarka u OŠ Ivane Brlić Mažuranić. Osnovac koji pročita minimalan broj knjiga iz obvezne literature, kroz osam će godina školovanja pročitati 18 djela domaćih i stranih autora, a ako pročita sve naslove ponuđene u lektiri, ostavit će iza sebe čak 60 knjiga, izbrojili su u knjižnicama koje redovito svoje police pune naslovima omiljenima malim čitačima. Djeca  jako vole „otkačeni" stil Sanje Pilić, tajnovitog Hrvoja Kovačevića... Mali vrijedni čitači već u prvom razredu „pročitaju" po pet knjižica, neke im pročitaju i roditelji dok ne nauče sva slova, kako bi odrastali uz bajkovit svijet iz koga uvijek izvlače pouke. Oni nešto stariji opet vole bajke, ali ovaj put nešto „ozbiljnije". Iako su te knjige, što se broja stranica tiče, gotovo „tri puta deblje od prosječne lektire", mjera kojom djeca i mladi mjere svoje obvezno štivo, napetost, mistika i način pripovijedanja njima blizak glavni je razlog zbog kojeg se knjige od po nekoliko stotina stranica više ne čine baukom.

- Pročitao sam sve Harrye Pottere, nema veze što imaju oko 400 stranica. Za takve mi treba oko mjesec dana, za tanje naslove dva ili tri dana. Čitam misteriju, horore, ali i knjige o otkrićima, zanimljivosti - pohvalio se Sven B. iz petog razreda, pokazujući knjigu o malom čarobnjaku koja se od silnog listanja već raspada. Djevojčice pak rado čitaju ljubavne pjesme, školske intrige su im glavna tema razgovora o romanima. I pristup pisanju lektire se promijenio.  - Na internetu je velika ponuda sažetaka svake lektire, ima ih i u stručnoj literaturi u samoj knjižnici, stoga nije važno da dijete zna samo što je pročitalo, nego i što je njemu važno, što je prepoznao kao zanimljiv detalj, pa makar to bio i težak jezik koji nije mogao shvatiti. Cilj je odgajati mlade čitače, ostvariti da vole knjige i pisanu riječ - smatraju u knjižnicama, gdje su optimistični zbog nekolicine autora čija su djela postali klasici za sve generacije. - U ponudi knjiga za literaturu dosta se toga promijenilo kroz desetak godina, no neki su naslovi vječni. I danas, kao nekad, svaki će osnovac rado pročitati Lovrakov Vlak u snijegu, Družbu Pere Kvržice ili Priče iz davnine, uz koje su odrastali njihovi roditelji, a sada ih i sami sa istim žarom čitaju - kažu u knjižnici Osnovne škole Vladimira Nazora.

Osnovac koji pročita minimalan broj knjiga iz obvezne literature, kroz osam će godina školovanja pročitati 18 djela domaćih i stranih autora, a ako pročita sve naslove ponuđene u lektiri, ostavit će iza sebe čak 60 knjiga!

U osnovnoj školi Ivane Brlić Mažuranić u Virovitici mali čitači su ujedno i kritičari - svaki mjesec daju vlastiti sud o naslovima koje su pročitali

Vole čitati, a omiljene su im bajke, duhovi, tajne - mali čitači u školskoj knjižnici Prof. Gordanka Pavelić ističe da je djeci teško razumjeti Kolara i  Šenou zbog drugog načina života i vremena u kojem su djela pisana

Vrijedne knjižničarke ujedno su i marljive čitačice - učenice šestih razreda Monika Katalenić, Vesna Biuk i Monika Mikolčić

Omiljeni naslovi izborne literature - Prednost tajnama, strahu i ljubavnim jadima

Omiljeni naslovi i autori koje djeca i mladi danas čitaju pišu uglavnom o njima interesantnim temama - tajnama, svijetu čarobnjaka, ljubavnim jadima, ali i strahu. Među najčitanijima danas, za koje postoje i liste čekanja u školskim i Gradskoj knjižnici u Virovitici su J. K. Rowling: Harry Potter (svi nastavci priče o malom čarobnjaku), Hrvoje Kovačević  (npr. Tajna zlatnog zuba), napeti dječji krimići koje čitatelji obožavaju, Sanja Pilić (Drugi dnevnik Pauline P.),djeci draga zbog zanimljivog načina pisanja, nezaobilazni J.R.R. Tolkien (Gospodar prstenova), Enid Blyton i priče o avanturama pet prijatelja,  dok će stariji učenici potražiti djela o vampirima S. Meyer (Sumrak), P.C.Cast i K. Cast (Izdana), te megapopularnog R.L. Stinea koji donosi horor priče iz zbirke Ulica straha. Naslovi koji su na školskim knjigomjerima u posljednja dva mjeseca dobili loše ocjene su pak 3čave pjesme, Voda, Breza i Rogan, iz obvezne literature koju će, čini se, većina ipak čitati samo taj jedini put. U Gradskoj knjižnici i čitaonici, koja svake godine povodom Mjeseca hrvatske knjige nagrađuje vrijedne čitatelje, titulu najčitatelja odnijela je Jessica Puž za predškolski uzrast, Darija Erjavec kao najrevnija čitateljica osnovnoškolskog uzrasta, te Jessica Puž u kategoriji srednjih škola. Kao nagradu primile su svaka po knjigu, za koju inače rado odvajaju gotovo sve svoje slobodno vrijeme.

Omiljeni naslovi - lektira koju djeca i mladi rado čitaju

1. RAZREDI: Bajke (C. Perrault), Bajke (Braća Grimm), Pale sam na svijetu (J. Sigsgaard), Idi pa vidi (S. Feminić)

2. RAZREDI: Pisma iz Zelengrada (N. Videk), Grga Čvarak (R. Zvrko), Bajke (H.C.Andersen)

3. RAZREDI: Vlak u snijegu (M. Lovrak), Čudnovate zgode šegrta Hlapića (I.B.Mažuranić), E baš mi nije žao (S. Pilić)

4. RAZREDI: Priče iz davnine (I.B.Mažuranić), Družba Pere Kvržice (M. Lovrak), Emil i Detektivi (E. Kastner)

5. RAZREDI: Koko u Parizu (I. Kušan), Junaci Pavlove ulice (F. Molnar)

6. RAZREDI: Kronike iz Narnije (C.S.Lewis), Poljubit ću je uskoro, možda (Š. Storić), Mali ratni dnevnik (S. Tomaš)

7. RAZREDI: Smogovci (H. Hitrec), Tajni dnevnik Adriana Molea (S. Towsend)

8. RAZREDI: Mor (Đ. Sudeta), Srebrne svirale (D. Tadijanović)

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Prosvjeta