Banner
Krajem lipnja 70.036 nezaposlenih, najmanje otkad se vodi evidencija
Božinović: Policija je izolirala nekoliko slučajeva vezanih za nedozvoljena obilježja
Sabor u petak o proglašenju 24. ožujka Svjetskim danom romskog običajnog prava
Zastupnici podržali zakon kojim se želi osigurati sigurnost hrane na tržištu
Hodžić: U petak sjednicu Sabora početi minutom šutnje za žrtve Srebrenice
Obnovlja se kružni tok kod Robne kuće
Virovitičke mažoretkinje sudjelovale na Europskom prvenstvu u mažoret sportu u Italiji

  Gospodarstvo

Štediše Zanatsko štedno-kreditne zadruge već danima ne mogu do svojih uloga

  gg/mm           20.04.2005.
Štediše Zanatsko štedno-kreditne zadruge već danima ne mogu do svojih uloga
VIROVITICA, 20. travnja – Stotine štediša svakodnevno opsjedaju šaltere virovitičke Zanatsko štedno kreditne-zadruge samo s jednim pitanjem: kada će moći podići novac koji su im povjerili na čuvanje. Među štedišama je zavladala panika, mnogi su već angažirali odvjetnike (jer riječ je o ulozima od nekoliko tisuća do nekoliko stotina tisuća kuna), telefoni novinskih redakcija neprestano zvone, ali malo je onih koji su svoju priču spremi podijeliti s javnošću jer se boje da bi se moćnici okupljeni oko zadruge mogli naljutiti pa tek onda neće biti mogućnost da svoj novac izvuku.
Jedni od onih koji su odlučili javno progovoriti su Anka i Milan Matoković. «Nemamo što izgubiti. Štediše smo već dugi niz godina, u zadruzi smo dizali kredite i sve uredno vraćali. Imamo ondje, zajedno sa kamatama, oko 50.000 kuna», započinje priču gospođa Anka.
Veći dio tog novca pripada Milanovom ocu Mati. «Cijeli je život mukotrpno radio i stavljao nešto sa strane, prodajom žita i drugih kultura. I gdje je sad taj novac?», pita se Milan.
Matokovićima su u zadruzi rekli da se strpe jer su u trenutnim poteškoćama zbog velikog broja korisnika kredita koji ne vraćaju dugove. Osim toga, rekli su im, dio štediša je zbog glasina o poteškoćama u poslovanju diglo ušteđevinu i prije isteka roka oročenja pa je došlo do nerazmjera u prilivu i odlivu novca.
«Zadruga mjesecima nije isplaćivala ni kamate na štednju, a bojim se da je to samo dio problema jer je lani promijenila ime. Više nije Zanatsko štedno-kreditna nego Štedno-kreditna zadruga. To je, doznali smo, sasvim novu tvrtku, a svi naši ugovori vode se na staro ime! Navodno, stara je zadruga propala, a nas štediše nitko o tome nije obavijestio», govori Anka.
Mnoge štediše s kojima smo razgovarali, a koji o tome nisu javno htjeli govoriti smatraju da se radi o pogrešnom plasmanu novca. «Navodno je zadruga našim novcem kupila ili izgradila apartmane na moru koje sada ne mogu prodati», ističe jedan štediša priču koju su potvrdili i Matokovići.

Željeli smo provjeriti što kaže druga strana, ali predstavnici Zadruge nisu novinarima željeli odgovarati na pitanja nego su nas uputili na odvjetnika Ivana Jerešića.
Odvjetnik se pristao oglasiti, ali za javnost samo putem pisma i uz uvjet da ga objavimo u cijelosti. «Ne dozvoljavam nikakva kraćenja kojima bi se mogao izgubiti smisao. U protivnom slijedi tužba», rekao je Jerešić stariji.
Novinari su, da bi gledište predstavnika Štedne, mogli dobiti, morali potpisati izjavu da će tekst objaviti bez kraćenja.
Iznimno, zbog interesa javnosti, tekst objavljujemo u cijelosti.

Kao punomoćnik Štedno-kreditne zadruge Virovitica, Masarykova kbr.19, molim da u Vašemu cijenjenom listu objavite slijedeće priopćenje iste zadruge:
Dana 16. travnja 2005. godine održana je sjednica Skupštine Štedno-kreditne zadruge Virovitica, na kojoj je podnijet i prihvaćen izvještaj o radu za 2004. godinu. Na toj je sjednici donijeta i odluka o prihvaćanju završnog računa za istu godinu.
Iz ovih dokumenata je vidljivo da je zadruga u 2004. godini poslovala pozitivno, izvršavajući sve svoje obveze.
U drugom dijelu sjednice razmatrano je poslovanje zadruge u vremenu od 1. siječnja do 15. travnja 2005. godine, u toku kojega je konstatirano da su početkom 2005. godine nastupile poteškoće u urednom plaćanju kamata na štedne uloge zadrugara, a nakon toga i u isplati štednih uloga.
U iznalaženju uzroka za takve teškoće, konstatirano je da je osnovni uzrok u dugogodišnjem nevraćanju dugova (kredita, kamata, troškova) velikoga broja korisnika kredita, koji zbog propisa koji štite dužnike, a ne vjerovnike, pa i zbog neažurnoga i neefikasnog rada sudova u okončanju ovršnih postupaka ( prodaja imovine dužnika i predaje iste u posjed kupcu), svoje dugove nisu vratili niti protekom deset i više godina od donošenja odgovarajuće presude, odnosno dospijeća plaćanja dugovanja.
Unatoč tome, zadruga je za sve to vrijeme uspješno poslovala, a tako bi bilo i nadalje, da vjerovnici zadruge nisu povjerovali obmanama tako ohrabrenih dužnika, nakon čega su u većem broju prijavili podizanje svojih štednih uloga, pa i onih za koje nije istekao rok oročenja, uslijed čega je nastupio nesrazmjer u prilivu i odlivu novca.
Takvoj situaciji pridonijeli su naročito dužnici koji, pred toga što uporno ne vraćaju svoje dugove, na sve moguće načine uznemiruju vjerovnike šireći razne neistine na račun zadruge, njezinoga rukovodstva i zaposlenika, u čem više godina prednjači dužnik Lukša Zvonko iz Virovitice, Štrosmajerova kbr.80, koji je za takve obmane, pa i klevete, u više navrata koristio i govornicu Županijske skupštine, naročito na 27. sjednici iste skupštine održanoj dana 7. ožujka 2005. godine, poslije koje se pojavio veći broj zadrugara sa zahtjevima za podizanje štednje, a da sam Lukša niti do danas nije zadruzi vratio svoje dugovanje dospjelo još 19. travnja 1998. godine prema pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Virovitici broj P-584/98-4 i dugovanje dospjelo 11. prosinca 2001. godine prema pravomoćnom i ovršnom rješenju istoga suda broj P-665/2001-14.
Ukoliko u ovakvoj situaciji vjerovnici zadruge iskažu razumijevanje za poček isplate njihove štednje, na što ih zadruga upućuje, te ukoliko, naročito očekivanom izmjenom Ovršnog zakona i obećavajućem poboljšanju u radu sudova, dođe do efikasnije naplate dugovanja, izvjesno je da će se sadašnje poteškoće u radu zadruge prevladati.

19.04.2005.
ODVJETNIK
Ivan Jerešić




Još iz kategorije Gospodarstvo