Milanović: Ovo nije porezna reforma
Marić: Svaku kritiku porezne reforme treba gledati kao pozitivnu
Pametno: Porezi sve kompliciraniji, a njihovo administriranje sve skuplje
Branko Grčić: Nova porezna reforma je skromna
Zeleni poduprli najavljenu mjeru dodatnog poreza na šećer
Kujundžić: Demokratsko je pravo oporbe tražiti opoziv ministara
Vozači, oprez: U parkiranom automobilu izmjerena temperatura od 74 stupnja

Sretan 80. rođendan, maestro!


  Kultura           Slavica Bakić Gazdek           30.03.2004.         2051 pogleda
Sretan 80. rođendan, maestro!

Veliki svjetski skladatelj Milko Kelemen danas slavi 80. rođendan. Hrvatsko društvo skladatelja i Cantus rođendanski su mu je koncert organizirali u Preporodnoj dvorani palače Narodnog doma u Zagrebu, u subotu 27. ožujka. Violinist Goran Končar, pijanistica Ida Gamulin, Zagrebački kvartet, sopranistica Lidija Horvat-Dunjko te Ansambl Cantus sa solistom, oboistom Brankom Mihanovićem pod vodstvom Berislava Šipuša izveli su nekoliko Kelemenovih djela: Good bye, my Fancy (1998.), skladbu nadahnutu stihovima Walta Whitmana, koje je pročitao Rene Medvešek, Interplay (1998.-1999.), Splintery (1977.), Sedam patnji (1975.) i Incanto.
Povodom profesorovog rođendana prenosimo priču objavljenu 1998. godine u magazinu «Virovička Pusa», naslovljenu «Strastveni tragač za nedostižnim i nedokučivim».

Jednog dana bit ću slavan…

«Jednog dana bit ću poznat i vratiti ću se slavan u mjesta svoga djetinjstva», razmišljao je jedanaestogodišnji dječačić šećući sredinom tridesetih godina sada već prošlog stoljeća virovitičkim Korzom s «načrčkanim» notama pod jednom i slikarskim priborom pod drugom rukom.
Bilo je to politički vrlo osjetljivo razdoblje. U okviru monarhističke Jugoslavije politika se mijenjala preko noći, Radnici, pritisnuti teškim socijalnim statusom, borili su se štrajkovima za bolje uvjete rada. U gradu je izlazilo više novina nego ikada, a iako su neki tvrdili da u Virovitici nema mogućnosti za širenje komunističkog pokreta, jer u strukturi stanovništva «prevladava zemljoradnički element, koji mrzi komunizam», njegovi prvi koraci već su bili zamjetni.

Uvijek činiti više

Mladoga Kelemena, koji se tih godina iz rodne Slatine, odnosno Gračaca gdje mu je otac neko vrijeme radio, preselio u Viroviticu, sve to kao da se nije ticalo. Dok je koracima mjerio Korzo u glavi su mu odzvanjale uzbudljive melodije, a pred očima pojavljivale čudesne slike. U to ga je doba, naime, zanimalo i slikarstvo i glazba i još uvijek je dvoumio, dok je sa slikarskim priborom u rukama na papir prenosio fantastičnu sliku što se pružala na grad s vrha Bilogore, iz sjene milanovačke crkvice, hoće li se u budućnosti baviti slikarstvom ili glazbom, ili će te dvije mladenačke ljubavi spojiti i njegovati istovremeno kao što je to činila i njegova majka. Na umu je imao samo jedno – riječi svoga učitelja crtanja Stjepana Tricka da nikada ne smije biti zadovoljan onime što napravi, jer tada neće učiniti mnogo!
«Zato sam uvijek težio učiniti nešto što je na granici mogućega», govori danas skladatelj svjetskog glasa Milko Kelemen. Isti onaj dječačić, samo šezdesetak godina stariji. Izgledom, naravno! Duhom je ostao onaj isti Milko iz vremena tridesetih godina kada je stjecao prva glazbena znanja uz patera Kamila Kolba, tada dobro znanog hrvatskog crkvenog skladatelja. Isti onaj Milko koji je u svojoj kući u Gajevoj, na mjestu gdje je danas hotel, a zatim u Gupčevoj ulici, uz baku, koja je kao osmogodišnja djevojčica bila učenica Franza Listza, na glasoviru pratio majku koja je svirala violinu i oca koji je svirao violu.

Karizmatska ličnost pater Kolb

«Dolazili su i drugi glazbenici, prijatelji i znanci. Osnovali smo malo komorno udruženje i često se sastajali da bismo muzicirali. Smio sam sudjelovati za glasovirom i tako sam zarana upoznao klasični, romantični i tada moderni komorni repertoar i došao na ideju da i sam počnem skladati», prisjeća se Milko tih dana i svoga prvoga učitelja patera Kolba.
«Bio je fascinantna ličnost, veliki domoljub, imao je ogromnu karizmu, gdje god bi se pojavio, osjetilo se da je glavni u društvu», bilježi u svojoj knjiži «Poruka pateru Kolbu» Kelemen, prisjećajući se kako je pater dolazio u kuću njegovoga djeda svakoga dana u četiri sata popodne. «Moja baka i on svirali su četveroručno transkripcije raznih simfonija i komornu glazbu klasike, ali to je bila samo uvertira. Nakon toga bi slijedio koncert, na kojem je pater Kolb pjevao sjajnim baritonom razne cikluse pjesama iz svjetske literature», zapisuje Kelemen.
Kada je s jedanaest godina potajno počeo komponirati, nikome se nije usudio pokazati kompozicije. Sve dok jednoga dana pater Kolb nije pronašao skice na klaviru. Od tada ga je podučavao harmoniji i kontrapunktu. Nakon dvije godine pater Kolb je dobio premještaj u Varaždin. Nastavili su komunicirati pismima. Kelemen bi mu slao svoje kompozicije, a ovaj bi ih, uredno ispravljene, slao na Kelemenovu virovitičku adresu.

«Ti si iz male Hrvatske»

«Ne znam zašto, ali po nekom unutarnjem porivu jednom sam mu napisao prilično drsko i sebeljubivo pismo. Pisao sam mu da bih htio komponirati sasvim originalnu glazbu, još nečuvenu, da bih htio biti svjetski kompozitor, putovati na daleke kontinente i tamo izvoditi i dirigirati svoja djela», opisuje u knjizi jednu od najupečatljivijih uspomena iz djetinjstva. Odgovor patera Kolba bio je, piše Kelemen, pun bijesa i prekora: «Što ti zamišljaš gluposti, pa ti si iz male Hrvatske, a htio bi biti svjetski kompozitor i izvoditi svoju muziku na dalekom kontinentima. Izbij iz glave takve nerealnosti, jer to je apsolutno nemoguće». Kelemenov odgovor ponovno je bio vrlo drzak, pa je pater Kolb prestao s podukom i nikada mu više nije pisao.
Nije, na žalost, niti doživio da vidi da je njegov tvrdoglavi i drski učenik, dječačić iz «provincije», iz «malene Hrvatske» ostvario svoj san – stekao svjetsku slavu i vratio se u rodnu Slatinu i Viroviticu u kojoj je proveo svoje djetinjstvo, kao učenik najslavnijih svjetskih glazbenika i profesor s poznatih glazbenih akademija, kao čovjek koji je ostvario svoju čežnju da putuje svijetom, izvodi svoju glazbu, «originalnu, još nečuvenu», kao utemeljitelj suvremene hrvatske glazbe, zagrebačkog Muzičkog biennala, koji je osim glazbene, početkom šezdesetih odigrao i značajnu političku funkiju pa je dobio naziv i «pretproljeće hrvatskoga proljeća». «Kao i šezdesetih godina i danas Biennale potvrđuje da smo dio Zapada, dio Europe, ali on više nema revolucionarnu funkciju kakvu je imao u svojim počecima, kada smo tek provirivali kroz vrata Europe», tvrdi Kelemen, ponosno ističući i činjenicu da je u Hrvatskoj «začeo» još jedan, jednako važan glazbeni događaj – slatinski festival koji nosi njegovo ime i koji, kaže, pokazuje da je i kraj iz kojega dolazi u Europi i Europa u njemu i da i mali grad može biti velike ako to žele njegovi stanovnici.

Kelemenov pozdrav svijetu

No, to nije jedini ostvareni san maloga dječaka. Imao je on još jedan san koji ga je usmjeravao u životu – poezija Walta Whitmana. Njegova poema «Salut au Monde» ili «Pozdrav Svijetu», koja je samo dio ciklusa «Vlati trave» i s kojom se prvi puta susreo 1953. godine, kada je poemu na hrvatski preveo Tin Ujević, bila je svojevrsna nit vodilja Kelemenovih lutanja po svijetu. «Whitman je prvi vizionar koji je shvatio naš planet kao globalno selo, on me je naučio voljeti taj planet premda ga razdiru besmisleni ratovi, iako postoji duboka tragika ljudskog postojanja koja graniči s ludilom koje je Krleža opisao rekavši da se svuda osjeća majmunska ruka», bilježi u knjizi, nazivajući američkog pjesnika iz 19. stoljeća učiteljem koji je njegovu ličnost formirao u «duhovnom smislu». «Mnogo sam u životu putovao, mnogo toga doživio, ali nije to bila samo znatiželja ili turistički provod, nego čini mi se da me svuda nekom magičnom rukom vodio Walt Whitman. SALUT AU MONDE je stalno živio u meni, i Whitman kao moj učitelj uvijek je otvarao nove horizonte, sa starim etičkim principima u uvijek novim oblicima», kaže Kelemen.
Godine 1995., nakon što je četrdesetak godina to djelo nosio u sebi, konačno je smogao snage uhvatiti se u «koštac» s Whitmanovim stihovima i prevesti tu «himnu demokracije» na jezik vlastite glazbe. «Bit će to istovremeno misterij, muka, opera, oratorij, simfonija, akcija svjetlima, projekcijama, ali sve u novoj sintezi i artikulaciji», zapisao je na početku velikoga posla čiji će se rezultat tek ove godine (1998.!) čuti u ovogodišnjoj prijestolnici europske kulture – Weimaru.

Hrvat iz Slatine, građanin svijeta

Kada se nedavno, za vrijeme snimanja filma o svome životu, sedamdesetogodišnjak Kelemen, još uvijek sigurnim korakom, prošetao ponovno, kao nekada, danas posve izmijenjenim virovitičkim Korzom, u glavi mu je odzvanjala neka nova glazba. Možda velike kompozicije «Za Tebe», što je premijerno trebala biti izvedena u Tokiju. Ili se prisjećao svojih prvih skica i patera Kolba, koji je davnih godina provalio u virovitičku crkvu da bi je mladi nadareni glazbenik ispunio tonovima kompozicija što su se u mnogo čemu razlikovali od glazbe koju danas stvara, ali koje su bile prvi korak ka ostvarenju da postane ono što je želio biti i što je sažeo u svojoj knjizi u samo nekoliko rečenica: «Naravno da sam Hrvat iz Slatine, domoljub, ali ne i nacionalist. Osim toga sam i Nijemac, Francuz, Amerikanac (prapraunuk Walta Whitmana), Kinez, Crnac, Indijanac, jaguar, štuka, gušter, mrav, kamen, pijesak…
Kompozitor? Vjerojatno. Ali i osnivač Muzičkog biennala, pedagog, dirigent, istraživač elektroakustike, pisac, pustolov, erotman, svjetski putnik, fotograf… u krajnjoj liniji STARSTVENI TRAGAČ ZA NEDOSTIŽNIM I NEDOKUČIVIM».

Tekstovi objavljeni o proslavi Kelemenovog rođendana:
http://www.vecernji-list.hr/2004/03/29/Pages/KUL-NAJ.html
http://www.vjesnik.hr/html/2004/03/29/Clanak.asp?r=kul&c=3

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: