Banner
Amsterdam planira zabraniti pušenje trave u centru grada
Obilne oborine na području više županija
Grbin: ZOR se sveo na ideološki stav gdje treba provoditi nedjelju ujutro
Plenković: Hrvatsku svi gledaju kao nogometnog giganta
Grbin: Plenkovićeva godina isporuke je pomalo kićenje tuđim perjem
U Hrvatskoj 250.000 ovisnika o alkoholu; među prvih pet u EU po konzumaciji
Hrvatska: 373 nova slučaja koronavirusa

  Kultura

Sonja Švec Španjol: Izložba obrazuje širu javnost o važnim doprinosima žena u hrvatskoj povijesti i sadašnjosti

  Marina Mađarević/foto Goran Gazdek           10.10.2022.         2333 pogleda
Sonja Švec Španjol: Izložba obrazuje širu javnost o važnim doprinosima žena u hrvatskoj povijesti i sadašnjosti

Subotnja listopadska večer u Gradskom muzeju Virovitica bila je rezervirana za putujuću grupnu izložbu „Neustrašive žene“. Riječ je o izložbi utemeljenoj na dvjema knjigama hrvatskih autorica Tatjane Barat („Priče o neustrašivim ženama“, Iris Illyrica, 2019.) i Rosie Kugli („Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku“, Iris Illyrica, 2020.) koja se može podičiti s ukupno sto ilustracija značajnih žena hrvatske povijesti koje su bile pokretačice promjena u zemlji (i šire), a neke od njih aktivne su pokretačice i danas. Izložba je svoj edukativno-umjetnički put započela na Dan žena, 8. ožujka 2022., u Gradskom muzeju Jastrebarsko.

Uslijedili su zatim posjeti Rovinju, Novoj Gradiški, Pakracu, Slavonskom Brodu. Nakon Virovitice, gdje će izložba biti otvorena do 30. listopada, „Neustrašive žene“ otići će u Prelog, Zaprešić i Karlovac, a sljedeće godine posjetit će još deset hrvatskih umjetničkih institucija.

Zanimljivost ove izložbe leži u činjenici da su autorice izloženih ilustracija upravo žene, sve hrvatske ilustratorice: Nina Iris Bešlić, Vanda Čižmek, Sonja Gašperov, Ivana Guljašević Kuman, Marsela Hajdinjak, Branka Holingsworth Nara, Mirela Ivanković Bielen, Helena Janečić, Marijana Jelić, Irena Jukić Pranjić, Ana Kadoić, Helena Klakočar, Lana Ključarić, Hana Lukas Midžić, Željka Mezić, Margareta Peršić, Andrea Petrlik Huseinović, Sanja Pribić, Nataša Rašović Bodiš, Sanja Rešček Ramljak, Irena Sophia, Sanja Šantak i Manuela Vladić Maštruko.

Još je zanimljivije da je za izložbu zaslužna slobodna kustosica Sonja Švec Španjol koja je, u društvu ravnateljice Gradskoga muzeja Virovitica Mihaele Kulej i zamjenice gradonačelnika Vlaste Honjek-Golinac, i otvorila virovitičko izdanje izložbe te tom prigodom s nama razgovarala o važnosti ove izložbe.

* Tko je idejni začetnik izložbe, a tko je sve sudjelovao u realizaciji?
- Inicijativa za izložbu došla je od vlasnice i glavne urednice izdavačke kuće Iris Illyrica Ivane Glavaš Bakija u čijem su izdanju izašle knjige „Priče o neustrašivim hrvatskim ženama“ (2019.) autorice Tatjane Barat i „Ikone: neustrašive žene koje su promijenile Hrvatsku" (2020.) autorice Rosie Kugli. Ivana je sazvala sastanak i predložila ideju o izložbi ilustratorici Željki Mezić i meni te nam prepustila apsolutnu slobodu pri organizaciji i realizaciji izložbe. U konačnici Ivana Glavaš Bakija je začetnica ideje, a Željka Mezić i ja smo organizatorice izložbe, s time da je Željka Mezić zadužena i za popratni likovno-edukativni sadržaj izložbe i do sada je održala veći broj likovnih radionica u sklopu i na temu izložbe „Neustrašive žene“, dok sam ja kustosica izložbe i koordinatorica projekta u kontekstu da sam kontaktirala sve suradnike na izložbi – muzeje, galerije, knjižnice i centre za kulturu diljem Hrvatske koji su se odazvali našem pozivu i odlučili ugostiti izložbu u svojim izložbenim prostorima. Izložba broji ukupno 100 ilustracija značajnih žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti, a portretirale su ih 23 suvremene hrvatske ilustratorice, te će izložba ove godine biti predstavljena u ukupno 10 ustanova, a zbog velikog interesa javnosti, medija, ali i ustanova, izložba će nastaviti svoje putovanje i u 2023. godini te će posjetiti dodatnih 10 ustanova diljem Hrvatske.

* Kako ste odlučili koje će „neustrašive žene“, poznate Hrvatice, postati dijelom izložbe?
-
Selekciju „neustrašivih žena“ napravila je urednica Ivana Glavaš Bakija u suradnji sa spisateljicama Tatjanom Barat i Rosie Kugli. Moram istaknuti kako odabir nije bio nimalo lak. Nemoguće je sažeti povijest i ulogu žena u hrvatskoj povijesti na samo 100 žena, ali Ivana, Tatjana i Rosie su se rukovodile određenim parametrima, primjerice, da budu zastupljene one „prve“: prva Hrvatica koja je položila vozački ispit, prva hrvatska pilotkinja, prva hrvatska liječnica, prva hrvatska botaničarka i zoologinja, prva hrvatska političarka itd., ali i da budu zastupljene žene iz različitih područja – znanosti, umjetnosti, sporta… – koje su svojim ukupnim djelovanjem značajno doprinijele razvoju Hrvatske.

 * Koliko je vremena bilo potrebno za nastanak izložbe?
-
Od inicijalnog sastanka s urednicom pa do realizacije prve u nizu izložbi aktivno se radilo na pripremi izložbe punih godinu dana. Prvo je trebalo razraditi, pomno osmisliti i napisati projekt, potom kontaktirati niz ustanova u kulturi i ponuditi im suradnju na projektu, izraditi troškovnike za svaku pojedinu ustanovu, uskladiti kalendar putovanja i dužinu trajanja izložbe u svakoj ustanovi, koordinirati izradu ilustracija s tiskarom, osmisliti, pripremiti i urediti katalog izložbe, pripremiti press materijale, osmisliti adekvatnu i sigurnu ambalažu za transport izložbe i potom krenuti u realizaciju.

 * Zašto je izložba važna u kulturnom, a zašto u društvenom smislu?
-
Izložba „Neustrašive žene“ je relevantna iz više različitih aspekata. Prvenstveno, izložba je naglašeno edukativnog karaktera te obrazuje širu javnost o važnim i neizbrisivim utjecajima i doprinosima žena iz hrvatske povijesti i sadašnjosti. Neustrašive žene Hrvatske interpretirane su i predstavljene javnosti kroz medij ilustracije – medij koji je prisutan u našim životima od najmlađe dobi kroz slikovnice i bajke, a koji je nedovoljno valoriziran u Hrvatskoj. Činjenica da je 100 hrvatskih žena portretiralo 23 suvremenih hrvatskih ilustratorica u fokus stavlja i iznimne hrvatske ilustratorice koje su već razvile svoj specifičan likovni rukopis i selekcijom značajnih žena iz hrvatske povijesti dopustile nam da upoznamo ne samo njihov likovni rukopis već i osobne afinitete. Tako da je ovaj projekt zaista jedna zaokružena umjetnička priča s naglašenim likovnim i edukativnim karakterom koji u fokus stavlja značajne žene iz hrvatske povijesti i sadašnjosti, suvremene hrvatske ilustratorice, ali i sâm medij ilustracije.

* Koje biste dame s izložbe posebno izdvojili?
-
Kada sam istraživala povijest svih zastupljenih žena na izložbi, posebno me inspiriralo i nadahnulo nekoliko žena. Prvenstveno Mara Matočec – prva hrvatska političarka i prva seljačka književnica, koju sam spomenula i na otvorenju izložbe u Virovitici, a koja je većinu svog života provela u Koriji nedaleko od Virovitice. Mara me inspirirala svojom nevjerojatnom snagom, skromnošću, dobrotom i činjenicom što nije dopustila da ju sve nesretne životne okolnosti, kojih je nažalost bilo puno u njezinom životu, slome već se predano i svim srcem borila za ravnopravnost žena, slobodu svog naroda te je širila prosvjetu, kulturu i iznimno je njegovala i čuvala narodne riječi, pjesme i običaje. Zatim Zulejka Stefanini Tućan – naša najsvestranija sportašica svih vremena koju su nazivali „prvom damom hrvatske atletike“, a koja je osvojila trofeje u 14 različitih sportskih disciplina. Osim što je bila vrhunska sportašica, poticala je djevojke na bavljenje sportom i bila im je velika podrška. Također bih istaknula najveću hrvatsku opernu pjevačicu Milku Trninu koja je nakon 1.200 nastupa morala prestati nastupati zbog bolesti. No, to je nije pokolebalo, već je postala profesorica pjevanja i anonimno je financijski potpomagala i podučavala darovite mlade ljude, a jedna od njezinih učenica bila je iznimna operna pjevačica Zinka Kunc-Milanov. Na kraju bih istaknula i Jelenu Slavnu našu prvu poznatu hrvatsku kraljicu koja je vladala u 10. stoljeću kada ženama nije bilo dozvoljeno vladati, a u povijesti je ostala zapamćena kao iznimno dobra i plemenita kraljica te velika zaštitnica udovica i siročadi. Zajednička nit poveznica svih navedenih žena jest činjenica da se nisu samo realizirale u području u kojem su bile talentirane, već su imale potrebu djelovati za opće dobro tj. činiti dobro ne samo za sebe, već za širu zajednicu tj. svoj narod. Mislim da je to segment koji danas iznimno nedostaje kod ljudi, jer svi većinom gledaju samo vlastite interese.

* I Vi, kao neustrašiva žena, umjetnica i samostalna kustosica, svojim primjerom mijenjate Hrvatsku. Koliko je to izazovno u današnje vrijeme?
-
Hvala puno na lijepim riječima. Izuzetno je teško, posebice zato što djelujem u kulturnom sektoru koji je najviše zanemaren i najmanje cijenjen u našem društvu. Iz vlastitog obrazovanja, ali i iskustva djelovanja odgovorno tvrdim kako imamo izvrsne likovne umjetnice i umjetnike, bogatu povijest, tradiciju i kulturnu baštinu koju trebamo čuvati, njegovati i približiti široj javnosti i upravo ta činjenica mi daje snage i gura me naprijed da ustrajem u svom poslu koji iskreno volim.

* Što biste poručili budućim ženama koje će mijenjati svijet, djevojčicama koje 11. listopada slave svoj dan?
-
Svim neustrašivim djevojčicama poručila bih da se ne boje sanjati i da se ne boje željeti. Poručila bih im da kada dođe vrijeme da osvijeste i pronađu ono što iskreno vole i čime se žele baviti i neka svakako ustraju u ostvarivanju svojih ciljeva, ali pritom, na tom bogatom životnom putovanju, neka vode brigu o drugim ljudima, suputnicima, prijateljima i obitelji. Ponekad će put biti iznimno težak i izazovan, ali hrabrost, upornost, dosljednost, istinoljubivost, pravednost, čestitost i dobronamjernost – sve vrline koje danas nisu „popularne“, ali nas čine ljudima – dovest će ih u konačnici do cilja.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura