U slatinskom prigradskom naselju Bakiću počelo je postavljanje solarnih kolektora na sušnice duhana, što je ostvarenje Programa neposrednog sufinanciranja ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije kod proizvođača duhana na postrojenjima za sušenje duhana. Na taj je način Virovitičko-podravska županija pokazala brigu za poljoprivrednike, posebno za one koji uzgajaju duhan, jer poznato je da se upravo na području te županije proizvodi najviše duhana u Hrvatskoj.
Potpisano je 39 ugovora između korisnika i Županije, a proizvođači duhana kojima su solarni kolektori već ugrađeni, moći će ih koristiti već od početka idućeg tjedna, odnosno u novoj sezoni berbe duhana.
Obnašateljica dužnosti župana Sanja Bošnjak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i europske fondove VPŽ-a Igor Andrović i ravnateljica VIDRA-e Agencije za regionalni razvoj VPŽ-a Emina Kovač obišli su u Bakiću dva korisnika solarnih kolektorskih sustava sušnica duhana, OPG Mihaela Čolaka i OPG Antuna Marovića. Njima se upravo postavljaju solarni kolektori za sušenje duhana.
Potičući poljoprivrednu proizvodnju budućih korisnika, a posebno zato što se radi o duhanu kao strateškoj kulturi, Virovitičko-podravska županija omogućila je da trošak najma solarnih kolektora bude samo pet posto i da bude plaćen u jednakim obrocima na deset godina.
– Ugovori za solarne sušare nude inovativan način sušenja duhana, a proizvođačima će se značajno smanjiti ulazni troškovi proizvodnje. Virovitičko-podravska županija i VIDRA su u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavili navedeni projekt kako bi naši poljoprivrednici mogli bolje, brže, lakše i jeftinije završiti proizvodnju – istaknula je Sanja Bošnjak.
Ugradnjom solarnih kolektora, osim povećanja konkurentnosti i opstojnosti duhanske proizvodnje kroz korištenje prirodnih resursa velikog broja sunčanih sati, cilj je ove investicije potaknuti razvoj korištenja obnovljivih izvora energije u županiji te razviti model spajanja obnovljivih izvora energije u sinergiji s poljoprivrednom proizvodnjom kao primjer dobre prakse i temelj daljnjeg razvoja.
