Sada je i Vladimiru Gredelju konačno jasno da naša prošlomjesečna najava skorog podizanja optužnice protiv njegova kolektivnog klijenta, Hrvatske demokratske zajednice, nije posljedica SDP-ovsko-kominternovske zavjere, nego logičan i zakonit slijed djelovanja USKOK-a.
A početkom druge polovice listopada, na temelju dosad poduzetih koraka u istrazi o crnim stranačkim fondovima, predvidjeli smo optužnicu protiv HDZ-a: istina, napisali smo da će biti podignuta u roku od 30 dana od našega teksta, taj je rok nešto pomaknut, ali optužnica će, više nego vjerojatno, stići prije izbora 4. prosinca.
I dok je nevjerica koju je nakon prvih najava takvog razvoja događaja emitirao stranački vrh politički sasvim razumljiva, Gredeljevo donedavno odbijanje bilo kakve pomisli na mogućnost da se vladajuća stranka nađe na popisu optuženih za zloupotrebu položaja i ovlasti ukazuje na lošu sposobnost predviđanja očitoga, što baš i nije dobra preporuka, ali to je već nešto o čemu bi glavu trebao razbijati on i njegovi klijenti.
Rokovi istraga u slučajevima povezanim s famoznom Fimi-medijom neumitno istječu, a na optužnici koja će obuhvatiti HDZ naći će se imena desetak osoba predvođenih bivšim premijerom Ivom Sanaderom. Kao što je poznato, slučaj je započeo iskazom Damira Mihanovića, bivšeg člana Uprave Croatia osiguranja, koji je svjedočio o sastanku održanom 4. travnja 2007. godine u Banskim dvorima.
Sanader je tada, tvrdio je Mihanović, pozvao 18 direktora iz hrvatskih javnih poduzeća, te im naložio suradnju s privatnom tvrtkom Fimi-medijom u vlasništvu Nevenke Jurak. Iz državnih je tvrtki za plaćanje fiktivnih usluga Jurakičine tvrtke izvlačen novac koji je potom završavao u HDZ-u ili u džepovima glavnih aktera afere.
Jurak je, pak, dugogodišnja partnerica Mladena Barišića, bivšeg ravnatelja Carinske uprave i, također bivšeg, rizničara HDZ-a. Barišić se pred istražiteljima dodatno raspričao, a osobito plodonosan bio je iskaz Branke Pavošević, bivše HDZ-ove blagajnice. Istraga se potom okrenula i prema Ivanu Jarnjaku, dugogodišnjem glavnom tajniku HDZ-a, koji, na koncu, zbog toga nije osvanuo ni na stranačkim izbornim listama.
Kako sada stvari stoje, mjesto na optužnici osigurali su, naravno, Sanader, Jarnjak, Barišić, Pavošević, Jurak, niz manje bitnih aktera afere poput Bojana Dimića, Anite Lončar-Papeš, ali i Ratko Maček, bivši novinar Hrvatske televizije, koji je u vrijeme Sanaderova vladavine dogurao do funkcije stranačkog glasnogovornika i predstojnika Vladina Ureda za odnose s javnošću. Mačekova je pozicija na optužnici, navodno, vrlo čvrsta, a čini se da se i Jarnjak definitivno predbilježio manjkavom kooperativnošću s istražiteljima.
HDZ će kao pravna osoba na optužnici zauzeti zadnje mjesto, a pretpostaviti je da će niz krakova ove afere otvorenih tijekom istrage pravosudni epilog dobiti u odvojenim postupcima. Među njima će, vjerojatno, biti i optužnica protiv Ivice Kirina, bivšeg ministra unutarnjih poslova, o kojemu se, na temelju podataka iz istrage, pisalo da je Fimi-mediji isplatio 26 milijuna kuna.
Glavna linija Gredeljeve obrane, koja se ovih dana može razabrati iz njegovih pisanih i usmenih istupa, temeljit će se na tvrdnji da HDZ nije ostvario nikakvu korist od navodnih malverzacija. "Moramo razmrsiti sljedeće: kada sam rekao da ne vidim odgovornost HDZ-a kao pravne osobe, onda nisam mislio da odgovornost neke fizičke osobe, dakle člana stranke koji je odgovoran, isključuje odgovornost pravne osobe.
Naprotiv, to je logična i notorna pravna činjenica. Međutim, članak 3. Zakona o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba kaže da će se pravna osoba kazniti ako je ostvarila protupravnu korist. Nastavno na to, tvrdim da ne vidim nikakvu odgovornost HDZ-a, jer od aktivnosti Sanadera kao bivšeg predsjednika stranke, stranka nije ostvarila nikakvu imovinsku korist", izjavio je Jutarnjem listu.
HDZ-ov odvjetnik konačno se, čini se, latio Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela u kojemu je mogao pročitati da će se pravna osoba kazniti za kazneno djelo odgovorne osobe "ako se njime povređuje neka dužnost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvariti protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga".
Dio istrage bavio se financiranjem HDZ-ovih kampanja, a udruga GONG je, primjerice, godinama upozoravala na nerazmjer između iznosa koji je HDZ, prema službenim podacima, utrošio u svoj marketing uoči ranijih parlamentarnih izbora i stvarno potrošenog novca.
U iskazu u USKOK-u, Pavošević je posebno apostrofirala predsjedničku kampanju Jadranke Kosor iz 2005. godine, te HDZ-ovu kampanju uoči parlamentarnih izbora 2007. godine. Kao što je poznato, Kosor je prijavila da je u kampanji 2005. godine potrošila nešto više od šest milijuna i 400 tisuća kuna, dok je bivša stranačka blagajnica rekla da je stvarni iznos bio višestruko veći.
Kada je tek objavljen njezin iskaz, u HDZ-u su tvrdili da laže, a Jarnjak je najavljivao i tužbu, no entuzijazam im je splasnuo, a umjesto tužakanja okrenuli su se pripremi svoje obrane. Naime, utvrdi li sud da je Pavošević govorila istinu, to će biti školski primjer slučaja u kojemu je pravna osoba - dakle, HDZ - ostvarila protupravnu imovinsku korist za sebe - dakle, za kampanju Jadranke Kosor.
Optužnica protiv HDZ-a bit će predzadnja etapa sunovrata vladajuće stranke. Zadnja će započeti nakon poraza na parlamentarnim izborima, kada će HDZ-ovska družina, oslobođena od interesnih uza, krenuti u unutarstranačke bitke. Kako će taj dio priče završiti, sada je nezahvalno prognozirati, uz Kosor, kao kandidati za čelna mjesta u HDZ-u nameću se Tomislav Karamarko, ministar unutarnjih poslova, te Darko Milinović, ministar zdravstva, a ne treba sumnjati da će se pojaviti i novi pretendenti na tron.
Nije isključeno da će predzadnja i zadnja etapa biti tijesno povezane: odluči li sud da je HDZ kriv i bude li dužan vraćati nezakonito stečenu imovinu, a maksimalna zakonska kazna je osam milijuna kuna, ne treba zanemariti ni mogućnost dijeljenja HDZ-a u nekoliko stranaka.
Ali, na početku svega, bit će optužnica. I s HDZ-ove strane, bit će Gredelj. Dakle, vladajuću stranku čekaju teški dani..
