Slika zdravlja Virovitičko-podravske županije

VIROVITICA, 22. studenoga – U Društvenom domu virovitičke Opće bolnice danas su sebe i svoj rad predstavili članovi županijskog tima uključenog u projekt «Upravljanje i rukovođenje za zdravlje».
Ovaj projekt je prije godinu dana pokrenula Škola narodnog zdravlja «Andrija Štampar» kako bi jedinice regionalne i lokalne samouprave pripremila za probleme u zdravstvu, budući da je ono decentralizacijom prepušteno njima na brigu.
Prvi zadatak tima - u kojemu su župan Ivan Begović, njegov zamjenik mr. Antun Mihoković, član Županijskog poglavarstva i ravnatelj Područnog ureda HZZO-a Robert Korotaj, ravnatelj županijskog Doma zdravlja Tomislav Boban, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Saša Baranjec, ravnateljica Centra za socijalni rad Marija Bajan-Prokl, liječnik Radovan Galešev, diplomirana sociologinja Dubravka Dobrožanski, viša medicinska sestra Ljiljana Maljak, i ravnatelj slatinskog Crvenog križa Vlatko Jelenčić – bio je izraditi sliku zdravlja Virovitičko-podravske županije. Na osnovu te slike, «snimljene» uz pomoć statističkih pokazatelja, ankete i intervjua, došli su do spoznaje da su (javno)zdravstveni prioriteti u Virovitičko-podravskoj županiji agresivnost mladih, skrb za stare i nemoćne, neoplazma dojke, pitka voda, alkoholizam mladih, pretilost djece, alergije, mortalitet novorođenčadi, hipertenzija srednje dobi i stresni poremećaji.
Sudionici današnjeg sastanka – predstavnici županijske uprave, jedinica lokalne samouprave, zdravstvenih ustanova, osnovnih i srednjih škola i udruga – dobili su mogućnost i da se sami izjasne što smatraju prioritetima. Na osnovu njihovoga mišljenja postoji mogućnost da će rang lista koju je utvrdio tim biti i izmijenjena u sljedećem koraku.
«Ovo nije kraj našega rada, nego tek početak. Moramo odrediti pet najvažnijih problema kako bismo odredili mjere za njihovo rješavanje i kandidirali takav program za financiranje iz županijskog proračuna», pojasnio je član tima Robert Korotaj.
Pri određivanju rang liste, naglašeno je, procjenjivala se veličina problema, njegov značaj u društvu te učinkovitost interveniranja. Drugim riječima, nastojalo se «snimiti» koji su to zdravstveni problemi koji muče većinu stanovnika i moguće je, s razine uprave, intervenirati da se oni što je moguće prije i učinkovitije riješe.
Na predavanju se čulo niz zanimljivih podataka, kako statističkih pokazatelja, tako i rezultata ankete i stavova stanovnika Virovitičko-podravske županije izraženih u intervjuima o tome što misle o svome zdravstvenom stanju, što na njega utječe i kako ga mogu promijeniti.
Kao zanimljivost, izdvajamo rezultate ankete koja je pokazala da od 411 ispitanika iz svih dijelova Županije, njih 75 posto misli da je dobrog zdravlja (lošijim svoje zdravlje smatraju starije osobe i žene!); polovica misli da na pogoršanje njihovog zdravlja utječu materijalne prilike i prehrana; a 75 posto je uvjerenja da bi zdravlje moglo poboljšati promjenama načina života i to prije svega promjenama ponašanja (da se više kreću, na primjer) i prehrane.
U intervjuima u školama je kao poseban problem istaknuta agresivnost mladih, izražena i u gradskim i u ruralnim područjima. Ocijenjeno je da je to posljedica stanja u društvu, ali prije svega u obiteljima. Sličan stav o tome imali su i svećenici, koji su upozorili i na apatiju te nedostatak odgovornosti u društvu. Osim slabog odgoja, uzrokom asocijalnog ponašanja mladih smatraju i preteške programe u školama. A preteške torbe pak, u kombinaciji s lošim školskim klupama, uzrok su deformacije kralježnice i spuštenih stopala, što je često zapažen poremećaj u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj populaciji.
U vrtiću je zapažen problem pretilosti djece; srednja dob se žali na stres i tlak; a starija populacija na kronične bolesti, teške materijalne prilike te probleme u zdravstvu.
I liječnici su zapazili promjene kod svojih pacijenata. Najzapaženije su promjene u psihičkom stanju, zatim sve češće bolesti krvožilnog sustava, ima sve više alergija i malignih bolesti. Da bi bili efikasniji, liječnici misle da bi trebali imati bolju opremu i manje osiguranika kako bi se svakom pacijentu mogli više posvetiti, a ljudi bi na svoje zdravlje mogli utjecati promjenom navika.
Anketa je pokazala da su građani toga svjesni, pa se nadamo da će i ovaj posao tim završiti i da će on imati konkretnih rezultata a ne biti još samo jedna hrpa mrtvih slova na papiru. Ili u računalu. Svejedno je.