Banner
Sabor u petak o izmjeni Zakona o članarinama u turističkim zajednicama
Demografski plus najveći na Jadranu i sjeveru Hrvatske
Fuchs: Ne razmišlja se o zatvaranju škola i sveučilišta
Umro najstariji stanovnik Irana u dobi od 138 godina
Mogu li prva cjepiva protiv koronavirusa stvoriti imunitet krda? Stručnjaci dvoje
Istraživanje: Do 2050. 4 milijarde ljudi imat će prekomjernu tjelesnu težinu
Krajem listopada ovršeno 247 tisuća potrošača s dugom od 17,4 mlrd kn

  Gospodarstvo

Slavonske ribnjake upropastili skupi kapital i država

  Dragutin Šantoši/Večernji list           06.04.2007.         2416 pogleda
Slavonske ribnjake upropastili skupi kapital i država

ORAHOVICA - Od tri najveća slavonska ribnjaka u Našicama, Donjemu Miholjcu i Orahovici samo je orahovički Grudnjak uspio izbjeći stečaj, što dovoljno govori u kakvoj su danas financijskoj situaciji slavonski ribnjačari, koji su nekad po hektaru ribnjaka proizvodili i više od 1400 kilograma šarana. Ovih je dana na ribnjacima proljetni izlov ribe, ali umjesto zarade, ribnjačari izlovljavaju - gubitke. Zbog teškoća na Grudnjaku, od 1020 hektara pod vodom, gospodare samo sa 630 hektara s kojih su lani proizveli samo četrdesetak vagona konzumne ribe i ribljeg mlađa. Za pokrivanje troškova treba im prirod od najmanje 1200 kilograma ribe.

- Lani su ribnjaci poslovali s 560 tisuća eura gubitka, a posljednjih 13 godina gubici su narasli na šest milijuna eura. Dosad smo ih pokrivali prihodima i zaradom iz ratarstva, ali ni to više ne ide. Sve to događa se zbog nedovoljnih ulaganja u osuvremenjivanje ribnjaka. Za produbljivanje ribnjaka nije bilo novca, državne su naknade goleme, a ribnjaci te staništa ptica uz gospodarsku funkciju imaju i funkciju zaštite od poplava.

- Za vodnu naknadu državi dajemo dva milijuna kuna na godinu, što je gotovo dvije trećine lanjskih prihoda na Grudnjaku - kaže Dušan Alebić, direktor Poljoprivrednog poduzeća Orahovice.

Iako je slatkovodna riba hrvatski izvozni proizvod, za kojim postoji velika potražnja europskoga tržišta, ne proizvodi se dovoljno ni za domaće potrebe. Među ribnjačarima uspješno se drže samo proizvođači u Pakračkoj Poljani, koji su prije nekoliko godina višemilijunske odštete za kormorane uložili u ribnjake.

Slavonski ribnjaci mogu postati isplativi, ali država treba smanjiti vodnu naknadu i poticaj s 3,3 kune po kilogramu slatkovodne ribe povećati barem za kunu. Od HBOR-a se očekuju jeftiniji dugoročni krediti. Ako se to ne dogodi, upropaštene slavonske ribnjake, za jeftini novac u stečaju, kupit će stranci pa će domaći šarani, kao i prije stotinu godina, ponovno hraniti europske gradove.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.