Ostvare li se planovi brojnih investitora i realiziraju li se pompozno najavljivani projekti, bioenergane će preplaviti Slavoniju. Pogoni za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora niču gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave. Na području županjske Posavine investitori su zainteresirani za Gradište, Cernu, Babinu Gredu, Drenovce, Gunju i Vrbanju gdje će 2012. biti sagrađen najsuvremeniji bioenergetski centar. Obuhvaća kogeneracijsku elektranu na šumsku biomasu i pogon za proizvodnju bioplina iz zelene mase, koju će osiguravati poljoprivrednici, te stakleničku proizvodnju. I vlasnici Sladorane namjeravaju kvalitetno iskoristiti nusproizvode šećerane i Slavonija Nove za proizvodnju energije. Godišnje 14,3 tona šumske biomase.
U Vinkovcima se pokreće projekt gradnje energane, na lokaciji Vinkovačkog vodovoda. Godišnje će trošiti 14,3 tona šumske biomase od Hrvatskih šuma. Investicija je vrijedna 36,5 milijuna kuna, a povrat uloženog novca očekuje se za 7,5 godina. Na području nekadašnje toplane u Vukovaru sljedeće godine počinje gradnja energane od 12 MW, koja će struju proizvoditi iz slame. Godišnje potrebe bit će oko 100 tisuća tona slame od pšenice, zobi, ječma, soje, raži i uljane repice. Glavni je dobavljač Agrostramen d.o.o. koji sklapa desetogodišnje ugovore sa zadrugama i većim proizvođačima žitarica po cijeni od 28 eura za tonu. Vlasnici PZ Osatina iz Semeljaca odlučili su iskoristiti viškove stajnjaka i sagraditi dva bioplinska postrojenja na farmama u Ivankovu i Tomašancima, snage 4 MW/h, što Osatinu čini prvakom ovakve proizvodnje električne energije. Kupljeno je i zemljište za gradnju trećeg postrojenja. I Valpovština računa na bioenergiju. U Magadenovac i Šljivoševce stigla su pisma namjere za proizvodnju električne i toplinske energije iz biomase i korištenje geotermalnih izvora te gradnju mini energane iz drvne mase. Uzor su im energane u Mađarskoj, gdje izvoze silne količine drveta, jer je gotovo 4.000 hektara općine Magadenovac pod šumom.
Tvrtka Green power u Virovitici namjerava graditi energanu na otpadnu biomasu, vrijednu 34 milijuna eura. Orahovica je prije dvije godine u projekt gradnje energetskog parka. Uz foto naponsku elektranu, u tijeku su i pripreme za izgradnju kogeneracijskog postrojenja na drvnu biomasu, drvni ostatak i piljevinu koja će uz električnu proizvoditi i toplinsku energiju.
Pet bioplinskih postrojenja
Na slatinskom području, u poduzetničkoj zoni Kućanica-Medinci uskoro će krenuti realizacija projekta proizvodnje bioenergije iz silaznog kukuruza, energetskog bilja i stočarskog ekskrementa, vrijednog između 25 i 35 milijuna kuna. Postrojenje u Slatini ima snagu jednog MW električne energije i 1,2 MW termičke energije, s loptom vodom raspona temperature između 60 i 95 stupnjeva. Slatinska tvrtka Energy radi na ostvarenju projekta energane na šumsku masu u poduzetničkoj zoni Trnovači.
Na proljeće kreće i gradnja nove tvornice celuloze i energane na bazi termomineralne energije projekta PAN-integral, Grupe PAN papirne industrije zagrebačkog poduzetnika Marinka Mikulića, koji je tvornicu papira iz Zagreba odlučio dislocirati u Slatinu. I Donji Miholjac će u rujnu 2012. dobiti postrojenje za proizvodnju bioplina iz biomase s poljoprivrednih površina i otpada s farmi, snage 1 MW. Proizvedena energija potpunosti će se isporučivati HEP-u. Isto takol e Grupa trebala bi uskoro početi gradnju pet bioplinskih postrojenja i četiri postrojenja na drvnu masu u kojima bi se kao pogonsko gorivo koristilo stajsko gnojivo i kukuruzna silaža te šumska biomasa.
U gradnju devet postrojenja za proizvodnju električne energije, koja se planiraju sagraditi i pustiti u rad do kraja 2016. godine, Nexe Grupa planira uložiti 57 milijuna eura, što vlastitih, što kreditnih sredstava. Gradnja bioplinskog postrojenja kod farme Osilovac u Feričancima trebala bi završiti 2012. godine, a od 2013. počela bi proizvodnja električne energije u statusu povlaštenog proizvođača. S velikim očekivanjima u Nexe Grupi ulaze u taj projekt, koji bi im, uz nova zapošljavanja, mogao osigurati i prihod od prodaje energije od 19 milijuna eura godišnje. Također, u suradnji Našica i Europskog instituta za obnovljive izvore energije iz Gussinga u Austriji, kreka se gradnja energane na šumsku biomasu u Našicama
