Otkako je ta kompanija 2011. ušla u sastav AgroFructusa proizvodnja i ulaganja rastu pa na pokretnim trakama šest dana u tjednu u tri smjene "juri" i 12.000 staklenki slatkog ili kiselog sadržaja, cikle, krastavaca, paprike, pekmeza, maslina..., koje u završnici proizvodnje, nakon što dobiju jednu od više od 600 različitih etiketa i poklopac, poput baletana s paleta ili na palete premeće moćni robot kojega radnici od milja zovu Zeus. Budući da radi i tri posla odjednom, po smjeni je zamijenio i 20 radnika, što je i "cijena" modernizacije i dosadašnjih ulaganja većih od 60 milijuna kuna u toj tvrtki.
Slijedi još jedan investicijski val od 50 milijuna kuna u izgradnju automatiziranog regalnog skladišta, kapaciteta 22.000 paletnih mjesta, na što u Marinadi računaju i na sredstva iz programa ruralnog razvoja. Samo se tako moglo stati uz bok najmodernijim regionalnim proizvođačima pasteriziranog voća i povrća u regiji, objašnjava predsjednik Uprave AgroFructusa Denis Matijević, ističući da godišnje prerade čak 20.000 tona voća i povrća za koje se tvrtka putem kooperantskih proizvodnji brine od polja do stola. Surađuju sa svim većim trgovačkim lancima a većinu proizvodnje, više od 65% na domaćem tržištu plasiraju pod privatnim markama trgovaca, koje im garantiraju volumen, dio pod vlastitom robnom markom Dora, a dio završava na tržištima Australije, Kanade, SAD-a, Švicarske, Njemačke, Češke, Slovenije, BiH, Srbije, Libije i Izraela, koji čine 20% od oko 130 milijuna kuna prihoda slatinske tvornice godišnje.
" U sezoni ajvara radi se u tri smjene svih sedam dana u tjednu. Jako nam je bitno da se sve svježe što brže preradi i u hladnjači ostane manje od 24 sata", priča Matijević te dodaje da u punoj sezoni, kada uz 130 stalnih radi i oko 100 sezonaca, proizvedu 15 šlepera robe dnevno. Vodeći su igrači i u HoReCa kanalu... "Imamo sirovinu koja nam je "core" biznis i konkurentan proizvod po konkurentnoj cijeni", kaže Matijević. Oko 70% sirovine domaća je proizvodnja. No, žalosti što je ona u RH u silaznoj putanji. Matijević smatra kako ne moramo težiti da u svemu budemo samodostatni, već proizvodnji onih kultura koje su konkurentne i s kojima se mogu ostvariti najbolji rezultati i prihodi, te suvisloj poljoprivrednoj strategiji koja će otvarati nova radna mjesta i Slavonce zadržati na zemlji.
