Hrvatska će ove godine obilježiti 50. godina od začetka estetske medicine. Njezin osnivač bio je Boško Milojević, kojeg se s pravom smatra doajenom hrvatske estetske kirurgije.
On je 1967., slijedeći tada najnovije i još vrlo ekstravagantne američke trendove, otvorio prvu polikliniku u Hrvatskoj i Zagrebu, a time i prvu u istočnoj Europi. Od tada do danas estetska medicina, zahvaljujući velikom broju inovacija, snažno se razvila. Uporabu skalpela sve više mijenjaju brojne neinvazivne metode pa tako postaje sve dostupnija i prihvatljivija široj populaciji.
O tome što je estetska medicina bila i kako izgleda danas te kakva joj je budućnost NStyle je razgovarao s Jelenom Jakić, Nikolom Milojevićem, Zoranom Žgaljardićem i Sinišom Glumičićem uspješnim i poznatim estetskim liječnicima donosi nacional.hr
Siniša Glumičić, poznati hrvatski estetski liječnik, slaže se da su razlike u estetskoj kirurgiji prije 50 godina i danas ogromne, u svijetu i kod nas. “Tehnologija materijala, instrumenata, aparatura i lasera posljednjih 50 godina razvijala se nevjerojatnom brzinom, a i saznanja o tkivu, koži, muskulaturi, estetici tijela. I sve veći broj liječnika koji su ušli u svijet estetske kirurgije neminovno je doveo do ogromnih kvalitetnih pomaka u ovoj struci”, rekao je Glumičić i dodao da je estetska kirurgija jedna od najpropulzivnijih grana medicine uopće pa ga stoga ne čudi njezin strelovit razvoj.
Rekao je da je na počecima estetska kirurgija bila uglavnom tabu tema. Nije se blagonaklono gledalo na ljude koji su željeli uljepšati svoj izgled kirurškim zahvatom. “Opravdavalo se onima koji su bili unakaženi nekom nesrećom, traumom ili pak urođenom deformacijom. Čak su i mnogi poznati hollywoodski glumci i glumice skrivali svoje zahvate kao zmija noge, no polako je s vremenom postala prihvaćena. U jednom trenu u SAD-u se čak ponosno govorilo kad je netko od poznatih osoba estetski korigirao nos ili pomladio lice”, ispričao je Glumičić. Tvrdi da kako je estetska kirurgija bila sve dostupnija široj populaciji, tako je i njeno stigmatiziranje bilo sve manje. Smatra i kako su mediji odigrali važnu ulogu jer su mnogima pomogli savladati osjećaj stida i srama ako su željeli kirurški korigirati nešto što im se na njihovu licu ili tijelu nije dopadalo.
Glumičić se prisjetio svog profesora i učitelja Boška Milojevića, za kojega tvrdi da je bio je pionir estetske kirurgije na našim područjima, inače otorinolaringolog po specijalizaciji. “Kad je otvorio svoju privatnu praksu, uistinu je imao puno pacijenata s tadašnje jugoslavenske estradne scene. Neki od njih su to skrivali, a neki i nisu”, ispričao je Glumičić i dodao kako su i u to vrijeme najpopularniji zahvati bilo kao i oni danas, poput operacije nosa, zahvati face liftinga, povećanje grudi, liposukcija…
Svoju privatnu specijalističku praksu Glumičić je otvorio 1994. u Zagrebu, a kaže da je bio najmlađi estetski kirurg do tada u Hrvatskoj. “Svaki početak je težak. Bio sam i još uvijek sam zaljubljen u svoju struku i estetsku kirurgiju doslovno sam živio, jednako kao sada. Imao sam donekle sreću da sam već u startu imao nekoliko poznatih pacijenata koji nisu skrivali svoje zahvate i ljudima smo medijski približili način operacija, postoperacijski postupak, mogućnosti korekcije… Vjerujem da je to podosta pridonijelo razbijanju tabua”, ispričao je Glumičić.
Smatra da hrvatska estetska kirurgija i hrvatska medicina te dentalna medicina općenito vrlo dobro kotiraju u svijetu. Na to ukazuje, tvrdi on, veliki broj stranaca koji dolazi u Hrvatsku na estetske zahvate. “Vjerujem da nema ni ozbiljnijeg svjetskog kongresa na kojem nema naših ljudi. Prije nekoliko dana vratio sam se iz New Yorka s jednog od najjačih simpozija estetske kirurgije, tzv. ‘Cutting Edge Symposium’ i bilo mi je vrlo drago vidjeti nekoliko mojih kolega iz Zagreba i Rijeke, za koje znam da stalno prate svjetske trendove”, objasnio je Glumičić.
Kada je riječ o trendovima, tvrdi da se u estetskoj medicini snažno razvila industrija filera i nekirurških metoda pomlađivanja. “Na prvom mjestu je botoks kojim danas možemo vrlo sigurno i efektno eliminirati brojne bore na licu. Hijaluronski fileri danas su standard za popunjenje bora i osvježenje lica u srednjoj životnoj dobi, a kirurgija je modernizirana tehnologijom, od radiovalnih noževa i radiovalne kirurgije do ultrazvučne i endoskopske kirurgije te novim kirurškim pristupima i saznanjima”, ispričao je Glumičić i dodao kako je bez kontinuirane edukacije nemoguće “opstati na sceni”.
Glumičić je rekao kako su najčešći estetski zahvati na licu kod nas i u svijetu korekcija nosa, kapaka i face lifting, a na tijelu liposukcija, odnosno trajno uklanjanje masnog tkiva i zahvat povećanja grudi.
Rekao je da su cijene u Hrvatskoj višestruko povoljnije nego u zemljama zapadne Europe. “Cijene su u Hrvatskoj prilagođene domaćem tržištu i to je još jedan od razloga zašto smo interesantni potencijalnim pacijentima iz Europe”, dodao je Glumičić.
Smatra da je posljednjih nekoliko godina nestalo zgražanje javnosti prema estetskim zahvatima. Vjeruje da ih ljudi danas prihvaćaju kao nešto što je normalno i ‘’tko želi, nek izvoli’’. “Mnoge smo predrasude tijekom zadnjih 20-tak godina uspjeli ukloniti, a oni koji ih još imaju vjerojatno ih nikada niti neće mijenjati. Ne opterećujem se time”, rekao je Glumičić.
Što se tiče dolaska stranih pacijenata, u njegovu polikliniku stižu iz cijele regije, kao i iz susjednih zemalja zapadne Europe. Najčešće je riječ o Slovencima, Austrijancima i pacijentima iz Njemačke i Švicarske. “Nisam nikada podrobno analizirao razlog zbog kojeg su došli kod nas, no uglavnom je to usmena predaja. Kad operirate nekog našeg čovjeka koji radi u inozemstvu, često njegovi suradnici na poslu ili prijatelji stranci nakon toga dođu kod nas. Tako se taj krug polako širi. Marketing ‘od usta do usta’ najbolja je reklama u svijetu estetske kirurgije”, rekao je Glumičić.
Kazao je kako estetska kirurgija u razvoju medicinskog turizma u Hrvatskoj nije ni blizu razine na kojoj bi mogla biti. Tvrdi da se promocija hrvatskih ustanova u inozemstvu isključivo temelji na vlastitom trudu i angažmanu vlasnika klinika te da je državna potpora i organizacija, koliko je njemu poznato, potpuno izostala.
Estetska kirurgija je, tvrdi on, igrom slučaja ušetala u njegov život, odmah po završetku studija. Nakon što je već s 22 godine diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, otišao je u Boston u SAD i pripremao se za polaganje američkog ispita za strane liječnike, namjeravajući upisati specijalizaciju. “No odmah po dolasku u SAD kontaktirao me prof. dr. Milojević i ponudio mi mjesto specijalizanta na njegovoj klinici. Istovremeno, sugerirao mi je da ostanem tu godinu u SAD-u i započnem edukaciju iz estetske kirurgije”, ispričao je Glumičić.
Kod Milojevića počeo je raditi ubrzo nakon staža i istovremeno započeo specijalizaciju iz
maksilofacijalne kirurgije koju je završio 1994. te odmah otvorio privatnu praksu. “Imao sam tu fenomenalnu sreću da sam za vrijeme specijalizacije mogao učiti i preuzeti veliki dio znanja pokojnog profesora Milojevića, s kojim sam bio na mnogim kongresima. Nakon njegove nenadane smrti orijentirao sam se na daljnju specijalističku edukaciju u SAD-u, u kojem sam proveo mnogo vremena, posebno u Los Angelesu, New Yorku i u Seattleu, na ponajboljim klinikama u svijetu”, rekao je Glumičić.
Ispričao je kako je dosad, tijekom proteklih 26 godina, obavio više od 10.000 zahvata, među njima najviše korekcija nosa, tzv. rinoplastiku.
Nikada ne otkriva imena svojih pacijenata. “Brojni poznati ljudi koji su obavili estetski zahvat u mojoj klinici i koji to nikad nisu skrivali zasigurno ne bi zamjerili, ali ne bih ih ipak želio spominjati. Kaže se da je svaki estetski zahvat dobar, ako se ne vidi da je učinjen, a osoba izgleda bolje. To bi bila prava poanta uspješne korekcije, iako to nije uvijek moguće”, rekao je Glumičić.
Za estetsku kirurgiju kaže da je danas vrlo siguran postupak, iako se radi o ozbiljnoj kirurgiji, sa svim rizicima koji prate i ostale kirurške zahvate pa ni kirurg, niti pacijent ne smiju olako prihvatiti tu operaciju. “Za svakog pacijenta radimo kompletnu laboratorijsku obradu prije bilo kojeg zahvata i pregled našeg anesteziologa, kako bismo minimalizirali ikakvu mogućnost komplikacija”, zaključio je Glumičić.
