Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Gospodarstvo

Sektorski pregledi HGK – 16 ključnih industrija hrvatske ekonomije na jednom mjestu

  hgk           05.08.2023.         1941 pogleda
Sektorski pregledi HGK – 16 ključnih industrija hrvatske ekonomije na jednom mjestu

Odjel za financijske institucije i makroekonomske analize u suradnji sa sektorskim ekspertima Hrvatske gospodarske komore predstavio je novu uslugu – Sektorske preglede HGK koji pružaju dubinski uvid u poslovanje 16 najvažnijih industrija hrvatske ekonomije. Pregled svakog pojedinog sektora na mrežnim stranicama Digitalne komore uključuje aktualnosti u sektoru, značaj i popis najvećih poduzeća te pregled ključnih financijskih i ekonomskih indikatora uz petogodišnje trendove razvoja. Izvještaji su dostupni u pdf formatu za što jednostavnije preuzimanje i daljnju analizu podataka i besplatni su za preuzimanje. Pregledi će se ažurirati godišnje, odmah nakon što FINA objavi financijske rezultate poslovanja poduzeća za prethodnu godinu.

"Sektorskim pregledima proširujemo ponudu usluga na HGK Pulsu, bilu hrvatske ekonomije koji u digitalnom obliku sadrži tjedne preglede domaćih i međunarodnih ekonomskih trendova, komentar glavnog ekonomista HGK, a od jeseni i indekse razvijenosti hrvatskih županija. Sektorski pregledi kao i drugi moduli HGK Pulsa namijenjeni su donositeljima odluka, investitorima, analitičarima, sektorskim novinarima i drugim stručnjacima koji prate razvojne mogućnosti i trendove u domaćoj ekonomiji",  izjavio je glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

Analizom podataka iz bilanci poduzetnika, izazovna 2022. godina bila je uglavnom godina rasta u svim analiziranim sektorima, no ne i uspješnosti poslovanja. Poslovni prihodi su, pod velikim utjecajem rasta cijena, porasli u svim sektorima, najviše u sektoru energetike (64%) i hotelijerstvu (43,3%), gdje je utjecaj cijena bio i najizraženiji. Ova se dva sektora izdvajaju i po najvećem rastu izvoza - u sektoru hotelijerstva prihodi na inozemnom tržištu su porasli za čak 129 posto zbog oporavka inozemnog turizma, a u sektoru energetike za 90 posto.

Međutim, jednako se nije kretala EBITDA marža koja je u većini sektora bila niža nego prethodne godine, a upravo je najveći pad vidljiv u sektoru energetike, zatim telekomunikacijama, kemijskoj te metalnoj industriji. S druge strane, kako se navodi u uvodniku Sektorskih pregleda, sektor hotelijerstva bio je među onima koji su ostvarili najveći rast EBITDA marže, poslije najuspješnije IT, drvne i prehrambene industrije.

Prenapregnuto tržište rada manifestiralo se u svim sektorima kroz povećanje broja zaposlenih te rasta plaća. Rast zaposlenosti vidljiv je u svim sektorima osim u energetici, kemijskoj i tekstilnoj industriji, a najveći rast se i ovdje ističe u sektoru hotelijerstva (16,8%) te IT industriji (15,2%). Zanimljivo je da je sektor hotelijerstva, pod iznimno snažnim pritiskom nedostatka radne snage, imao i najveći relativni porast plaća – trošak rada je za poduzetnike iz ovoga sektora porastao za 23 posto samo u jednoj godini, a u posljednje dvije za čak 54 posto.

Šaravanja podsjeća i kako je financijski trošak prilagodbe na europsku zelenu tranziciju značajan za domaću industriju te donosioci odluka moraju voditi računa od tome da održivost treba slijediti i održivost poslovanja kako ne bi došlo do osipanja industrijske baze bez koje nemamo tehnološko uporište za zelenu tranziciju.

"Prvo izdanje Sektorskih pregleda HGK pruža dubinski pregled u trendove koji su obilježili prošlu i prvu polovicu ove godine, razdoblje u kojem smo profitirali ulaskom u euro zonu i Schengenski prostor uz podizanje kreditnog rejtinga na čistu investicijsku razinu, a izgubili nastavkom poremećaja u svjetskim opskrbnim lancima i bujanjem inflacije koja je nakon desetljeća političke i ekonomske stabilnosti, Europljane grubo podsjetila što znači živjeti i poslovati u uvjetima visoke inflacije i geopolitičkih neizvjesnosti", zaključuje Šaravanja.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo