Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore predložila poslovnim bankama jedinstveni obrazac potreban kod odobravanja kredita

Na poziv Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, dana 30. studenog 2021. godine održan je okrugli stol pod nazivom BANKE DOSTUPNE OBRTNICIMA, na kojem su sudjelovali predstavnici Hrvatske narodne banke, agencije HAMAG-BICRO te relevantni predstavnici čak devet poslovnih banaka: Agram banka, Croatia banka, Erste&Steiermarkische bank, Hrvatska poštanska banka, Karlovačka banka, OTP banka, Raiffeisenbank, Slatinska banka i Zagrebačka banka.

Prijedlog o unificiranim obrascima koje su poduzetnici dužni dostaviti prilikom zahtjeva za kreditiranje, predstavila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore. Podaci iz provedene ankete među računovođama iz cijele Hrvatske pokazuju da čak 35,6% računovođa troši više od četiri sata vremena na ispunjavanje dokumentacije poslovnih banaka, a visokih 62,5% više od sat vremena, a manje od četiri sata. Istu uslugu klijenti računovodstvenih servisa očekuju u okviru redovne usluge, pa tako čak 75,4% računovođa takvu uslugu nije u mogućnosti dodatno naplatiti, a njih svega 15,5% uslugu naplaćuje u iznosu manjem od 300 kn.

Traženu dokumentaciju 95,1% računovođa nema mogućnost popuniti programski, najviše iz razloga što se traženi podaci svih poslovnih banaka međusobno razlikuju te je 92,4% računovođa izjavilo da bi popunjavanje dokumentacije bilo olakšano kada bi postojali upravo unificirani obrasci koje bi prihvaćale sve poslovne banke.

Mostarčić je predstavila i analizu dokumentacije za 13 poslovnih banaka, iz koje je vidljivo da su samo dva podatka zajednička svim poslovnim bankama (promet i stanje tekućeg razdoblja kupaca i dobavljača), dok se podaci poput platnog prometa, matičnog broja, IBAN-a, ugovorene odgode plaćanja, udjela u prometu, sumnjivih i spornih potraživanja, ročnosti kašnjenja u plaćanju i slični podaci razlikuju u svim poslovnim bankama. Sekcija računovođa dostavit će predstavnicima poslovnih banaka konačni prijedlog koji bi se trebao implementirati u računovodstvene programe sa ciljem da ih poslovne banke prihvaćaju kao minimalnu dostavu podataka, a samo u slučaju specifičnih situacija pojedinih klijenata, poslovne banke bi mogle tražiti dodatnu dokumentaciju.

U drugom dijelu okruglog stola, predstavljene su specifičnosti poslovanja obrtnika i to posebice obrtnika paušalista sa izračunom stvarne visine primanja za pojedine razrede oporezivanja, uz primjere iz prakse kojima je pojašnjeno na koji način vrsta djelatnosti dodatno može utjecati na visinu primanja. Pojašnjene su dodatno specifičnosti poslovanja obrtnika dohodaša, evidencija pojedinih troškova (npr. nabava zaliha, plaćeni predujmovi i sl.) koji značajno odstupaju od poslovanja obveznika poreza na dobit, a sve u svrhu boljeg razumijevanja poslovanja obrtnika i boljih plasmana kreditne ponude prema obrtnicima u budućnosti. Naglašeno je da trenutni zahtjevi za dostavu podataka u svrhu odobrenja kredita prema obrtnicima nisu usuglašeni sa njihovim poslovanjem, što dodatno otežava dostavu istih, ali i negativno utječe na kreditnu sposobnost obrtnika.

Trenutno u Hrvatskoj posluje više od 98 tisuća obrtnika te Hrvatska obrtnička komora kao krovna institucija vjeruje da se samo ovako kvalitetnom razmjenom informacija s predstavnicima poslovnih banaka može doprinijeti boljem prepoznavanju obrtnika kao korisnika bankarskih usluga, a računovođe kao nezaobilaznog partnera i spone poduzetništva i bankarskog sektora u cjelini. Bez računovođa se ne računa, bila je poruka i ovog okruglog stola, a Sekcija računovođa i ovim putem zahvaljuje svim sudionicima ankete kao i svim sudionicima okruglog stola na iznimnom doprinosu aktualnoj problematici.