Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Poljoprivreda

Saborski Odbor za poljoprivredu o nepoštenom postupanju osiguravajućih društava prema poljoprivrednim proizvođačima

  hs           06.06.2023.         2510 pogleda
Saborski Odbor za poljoprivredu o nepoštenom postupanju osiguravajućih društava prema poljoprivrednim proizvođačima

Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je tematsku sjednicu na kojoj je provedena rasprava o nepoštenom postupanju osiguravajućih društava u Hrvatskoj prema poljoprivrednim proizvođačima. „Rasprava je nastavak rasprava koje provodi Odbor za poljoprivredu o štetama koju divljač i prirodne nepogode uzrokuju na poljoprivrednim nasadima i usjevima. Predstavnici poljoprivrednih proizvođača upozorili su nas kako zbog nezainteresiranosti i složenih procedura osiguravajućih društava osiguranje nekih vrsta šteta u poljoprivredi nije moguće, te se po tom, ali i pitanju osiguranja koje se financira iz europskih sredstava, poljoprivrednicima ne može zagarantirati pravedno obeštećenje za stvarno nastale štete, uvodno je istaknula predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir.

Kako je pojasnila to je bio razlog zbog kojega je Odbor za poljoprivredu, od svih dionika koji bi mogli pripomoći rješavanju ovog problema, zatražio očitovanja i otvorio raspravu. Petir se posebno osvrnula na nespremnost osiguravajućih društava na prilagodbu rokova u kojima se može priznati nastala šteta i dodala kako je iste potrebno prilagoditi stvarnim vremenskim i klimatskim uvjetima. Govoreći o aktivnostima Odbora za poljoprivredu rekla je kako su iste potaknule određene promjene te je uvedena mjera za sufinanciranje pastira i ograda za poljoprivrednike, postignut dogovor između nadležnih resora da se povećaju naknade za stoku koju usmrte zaštićene vrste životinja, a pokrenute su i izmjene Zakona o lovstvu. Također, rekla je i kako je u više navrata isplaćivana naknada šteta zbog elementarnih nepogoda i iz nacionalnih sredstava te iz sredstava mjera ruralnog razvoja, ali i upozorila kako još uvijek nismo blizu rješenja.

„Poljoprivrednici s jedne strane muku muče s elementarnim nepogodama koje ih nemilice udaraju, od poplava, tuče, suše, potresa i mraza naizmjenično, te divljači koja ne samo da uništava njihovih ruku djelo već se toliko udomaćila da ljudima ulazi u dvorišta. Dodatni je problem što se ne pronalazi zajednički jezik između poljoprivrednika i osiguravajućih društava, koja se čak nisu željela javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede koji je raspisalo u nekoliko navrata za osiguranje usjeva i nasada od naleta divljači jer tu ne vide svoj interes“, rekla je Petir i dodala kako je uz utvrđivanje i održavanja brojnog stanja divljači, potrebno preispitati odredbe Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim odnosima kako bi se stvorili pravičniji odnosi između osiguravatelja i poljoprivrednika.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek izvijestio je o potporama Ministarstva poljoprivrede za štete koje uzrokuju prirodne nepogode i divljač, te istaknuo kako je zbog klimatskih promjena važno jasno kreiranje pravila sustava upravljanja rizicima u poljoprivredi.

„Osiguranje poljoprivredne proizvodnje osigurava brži protok kapitala prema poljoprivredi nakon nastanka šteta, a potencijalni rizici visokih šteta uzrokom su visokih premija u poljoprivrednom osiguranju, pa u Hrvatskoj samo dvije osiguravajuće kuće osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Krešimir Frančić iz Hrvatskog ureda za osiguranja.

Dodao je kako 10 posto hrvatskih poljoprivrednika osigurava svoju proizvodnju, što pokriva 40 do 50 posto poljoprivrednih površina. Za učinkoviti sustav osiguranja u poljoprivredi potrebni su novi modeli u koje bi se svojim kapacitetima uključila država, regionalna i lokalna zajednica, osiguravajuća i reosiguravajuća društva.

Vanjski član Odbora Mijo Latin upozorio je na vrlo niske naknade koje poljoprivrednici dobivaju nakon napada zaštićenih životinja na njihovu stoku i rekao kako lovno-gospodarske osnove ne odražavaju stvarno stanje broja divljači, te da je prekobrojno stanje divljači u lovištima potrebno regulirati.

Predstavnik Hrvatske zajednice županija Andrija Matić je rekao kako je poljoprivrednike potrebno educirati o mogućnostima osiguranja, ali i načinima sprečavanja šteta na poljoprivrednim usjevima, naglasivši kako bi Hrvatska poljoprivredna komora trebala zauzeti snažniju pregovaračku poziciju u razgovorima s osiguravajućim društvima.

„Ukupno brojno stanje visoke divljači nije se povećalo zadnjih četrdeset godina, no urbanizacijom i ograđivanjem poljoprivrednih zemljišta divljač ostaje bez svog staništa, pa je i to jedan od uzroka šteta koje nastaju. Istovremeno, u brdskim područjima je sve više zapuštenog zemljišta koje postaje stanište divljači. Zbog svega je potrebno naći učinkovit model upravljanja u kojemu bi participirala država, jedinice lokalne samouprave, zemljoposjednici i lovci“, istaknuo je zastupnik Stipan Šašlin.

Predstavljajući stav Hrvatske poljoprivredne komore Tajana Radić je rekla kako bi država trebala preuzeti naknadu štete, dok bi procjenu, prema njezinim riječima, trebali obavljati ovlašteni procjenitelji, a sustav obrane od tuče trebalo bi što prije staviti u funkciju. Marijan Grubešić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije predložio je da šteta od divljači postane sastavni dio police osiguranja od automobilske odgovornosti i upozorio na problem zapuštenosti šuma privatnih šumoposjednika, a koje čine 25 posto ukupne površine pod šumama u Republici Hrvatskoj.

"Za rješavanje šteta u poljoprivredi potrebno je sustavno rješenje i dogovor svih uključenih", istaknuo je potpredsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Damir Mesarić te dodao kako najveće štete u poljoprivredi uzrokuju divlje svinje.

Predsjednik Hrvatskog agronomskog društva Josip Haramija je rekao kako se rokovi i procedure, ali i uvjeti osiguranja za ostvarenje prava naknade štete trebaju prilagoditi stanju na terenu i to posebno kod voćarske proizvodnje. Dodao je da poslove procjene štete trebaju raditi procjenitelji koji su za ove poslove osposobljeni i upozorio kako važeći Pravilnik za mjeru 17.1 nije obuhvatio sve vrste poljoprivredne proizvodnje, pa ga je žurno potrebno prilagoditi.

Na velike štete od tuče podsjetila je zastupnica Martina Vlašić Iljkić zatraživši obrazloženje o primjeni Zakona o sustavu obrane od tuče, a uzimajući u obzir najavu o ukidanju istoga. U tom smislu, kako je rekla, Ministarstvo poljoprivrede bi jedinicama lokalne samouprave trebalo dati jasniju uputu o mogućnostima ne/korištenja ovog sustava.

Direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković istaknuo je kako osiguravajuća društva rade sukladno ugovoru o osiguranju i regulatornim uvjetima osiguranja. –Društva moraju upravljati rizicima i kapitalom te preuzimati obveze koje mogu ispuniti, osiguravajući pri tome buduće i neizvjesne događaje. U tom smislu osiguranje može pomoći upravljanju rizicima, no nije jedino rješenje za sprečavanje štete, zaključio je Pauković. Predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota istaknuo je kako su uvjeti osiguranja poljoprivredne proizvodnje neprihvatljivi poljoprivrednim proizvođačima, a vrijednost osiguranja nekih vrsta šteta ispod je granice isplativosti.

"Radi se o kompleksnom problemu koji ulazi u područja više zakonskih rješenja i europskih regulativa, pa je za njegovo rješavanje potreban balans i sagledavanje dobrih praksi koje primjenjuju druge države, a u budućnosti bi bilo dobro kreirati fond iz kojega bi se, objedinjena sredstva s državne, regionalne, lokalne uprave i lovačkog saveza, koristila za pokriće nastalih šteta", istaknula je predsjednica Odbora za financije i Državni proračun Grozdana Perić.

Nakon rasprave Odbor za poljoprivredu usvojio je slijedeće Preporuke:

  • Noveliranjem Zakona o lovstvu potrebno je jasno definirati obveze i odgovornosti lovoovlaštenika i poljoprivrednih proizvođača, kao i odgovornosti i obveze lovoovlaštenika po pitanju točnog utvrđivanja i održavanja brojnog stanja divljači u lovištu.
  • Noveliranjem Zakona o osiguranju i Zakona o obveznim odnosima potrebno je jasno definirati obveze i odgovornost osiguravajućih društava prilikom osiguravanja poljoprivrednih usjeva i nasada, te propisati modalitete i ubrzati procedure utvrđivanja šteta i isplate naknade poljoprivrednicima kada se šteta dogodi. Novim modelom obračuna i prilagodbom rokova u kojima se priznaje šteta na poljoprivrednim usjevima i nasadima, potrebno je stvoriti pravičnije uvjete pri sklapanju police osiguranja i isplati štete;
  • S ciljem jačanja pravne sigurnosti i konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, vrednujući pri tome doprinos kojim se kroz sufinanciranje police osiguranja za poljoprivredne proizvođače nastoji što veći broj poljoprivrednika usmjeriti prema osiguranju njihovih usjeva i nasada, ali i zagarantirati pozitivan utjecaj provođenja ove mjere na konkurentnost proizvodnje, Odbor za poljoprivredu poziva na kreiranje modela osiguranja poljoprivredne proizvodnje koji bi bio dostupan svim poljoprivrednim proizvođačima i svim vrstama poljoprivredne proizvodnje, a kojim bi se početak pokrića za štetu i postotak naknade štete uskladio sa klimatskim promjenama koje su nastupile.
  • S ciljem stručnije procjene stvarno nastale štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima, djelatnike osiguravajućih društava potrebno je educirati o štetama u poljoprivredi i propisati obvezu posjedovanja odgovarajućih znanja procjenitelja te uključiti ovlaštene procjenitelje u procjenu nastale štete na poljoprivrednim usjevima i nasadima.
  • S ciljem smanjenja šteta od tuče koja predstavlja opasnost za poljoprivrednu proizvodnju, gospodarstvo i imovinu, pozivaju se nadležna državna tijela da u suradnji s jedinicama regionalne uprave kreiranju učinkoviti model obrane od tuče u Republici Hrvatskoj.
  • Ove preporuke dostavljaju se na daljnje postupanje Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu financija, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskom lovačkom savezu, Hrvatskom uredu za osiguranje i Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Poljoprivreda