Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Komentar

Sablasna masa župana, načelnika i gradonačelnika

  Vuk Perišić/T-portal           22.11.2010.         1990 pogleda
Sablasna masa župana, načelnika i gradonačelnika

Suočena s proračunskom krizom, Vlada će se prije ili kasnije morati pozabaviti racionalizacijom sustava lokalne uprave i samouprave. Kada kažem 'Vlada', ne mislim na aktualnu vladu, nego na državno tijelo, neovisno o tome koja stranka (ili stranke) će je sastaviti, nakon izvanrednih ili redovnih izbora

Koja god se vlada prihvati toga posla, naići će na velike, i možda nerješive, probleme. Zatečeni sustav lokalne uprave i samouprave iznimno je skup, zastario i neracionalan, ali i zamišljen kao sinekura za političke pouzdanike, čime je osigurana homogenost vladajuće nomenklature. Svaka stranka koja se usudi dirnuti u taj sustav riskirat će veliku unutarstranačku krizu jer će se provincijalni vicekraljevi pobuniti protiv ukidanja 'njihovih' županija, gradova i općina. Štoviše, kad vlada u rukama stranke A, poželi ukinuti županiju koja je u rukama stranke B, nastat će nezamisliva cika i vriska. Lokalni moćnik možda posegne i za događanjem naroda ako prethodno obmane građane da će im život postati neizrecivo prazan, žalostan i besmislen ukoliko se ukine tamošnja županija ili općina.

Nakon 1991. u Hrvatskoj se mnogo raspravljalo o zagrebačkom centralizmu. Na tom tragu nastalo je i nekoliko regionalnih stranaka koje drže da bi Hrvatsku trebalo decentralizirati. Doista, Hrvatska ima specifičan zemljopisni oblik i nekoliko starih, povijesnih regija, što se na prvi pogled doima kao valjan argument za regionalizaciju i decentralizaciju. Tome ide u prilog i činjenica da su četiri najveća grada, kao četiri potencijalna regionalna centra, pravilno raspoređena u različitim zemljopisnim cjelinama.

Uvriježeno je mišljenje da je decentralizacija neodvojiva od demokracije i da je svaka centralizacija autoritarna, no na to se može gledati i sasvim drukčije.

Jaka i demokratska središnja vlast štiti građane od samovolje lokalnih moćnika. Ustavom zajamčeno pravo na žalbu u sudskom ili upravnom postupku postoji upravo zato. Kada se u prvostupanjskom postupku građanin suoči s nezakonitom odlukom, on kod višeg suda ili višeg upravnog tijela traži zaštitu. Svaki sustav pravnih lijekova polazi od pretpostavke da su drugostupanjska tijela kompetentnija od prvostupanjskih i ta pretpostavka često nije neosnovana. Moderne države nastale su u procesu u kojem je jaka središnja vlast slomila moć lokalnih feudalaca što je bio značajan civilizacijski napredak. Bio je to dug i spor proces koji je započeo u sedamnaestom stoljeću i praktično je dovršen u devetnaestom, pojavom željeznice i telegrafa. Još u osamnaestom stoljeću Marija Terezija zabranila je progon vještica, a prosvjetiteljsku i civilizacijsku ulogu Josipa II i njegovo unapređivanje sanitarnog i prometnog sustava suvišno je spominjati. Louis XIV znao je što govori kada je, jačajući središnju vlast Pariza, rekao: 'Država to sam ja.' Ta izjava je nesumnjivo tiranska i zastrašujuća, ali začudo ima i svoju drugu stranu. Kralj Sunce stao je na kraj feudalcima iz Provanse ili Bretanje koji su ognjem i mačem ubirali neumjereni porez i otimali mlade žene zbog 'prava prve noći'. Dok je moderna država bila u začecima, ni korupcija nije bila suptilna kao danas.

Užasno skupa lokalna zabava

Danas u Hrvatskoj svaka Poskokova Draga i svaka Mrduša Donja ima općinu ili grad, na sveopće veselje tamošnjih načelnika i administracije. Oni su potencijalni protivnici svakom pokušaju racionalizacije, neovisno od stranačke pripadnosti. Vlada koja tome bude htjela stati na kraj - a morat će jer je ta zabava užasno skupa - bit će nemoćna ako za to prethodno od građana ne osigura bezuvjetnu političku podršku.

Postoje i situacije u kojoj lokalna demokratska vlast štiti građane od autoritarne središnje vlasti. IDS je gradio svoj regionalni legitimitet na otporu Tuđmanovom nedemokratskom režimu, no Tuđman nije štetio samo Istri, nego čitavoj Hrvatskoj i trebalo mu je stati na kraj u ime interesa svih građana Hrvatske. Nije vjerojatno da će se u budućnosti - kada Hrvatska postane članica Unije, učvrsti demokratske ustanove i europeizira svoju političku kulturu - pojaviti potreba za lokalnim demokratskim otporom autoritarnom centru. Tada će i Unija preuzeti zaštitu građana Hrvatske od samovolje i nezakonitih postupaka ovdašnje države.

Veličina Hrvatske, broj njezinih stanovnika i relativno niska gustoća naseljenosti govore protiv regionalizacije i u prilog centralizmu. Zahvaljujući mreži izvrsnih autocesta, iz Rijeke, Splita i Osijeka u Zagreb se može stići brzo, tako da se neki upravni poslovi mogu obaviti i u jednom danu, a informatizacija upravnog postupka i racionalna mreža ekspozitura središnje državne uprave omogućit će smanjenje lokalnog upravnog aparata. Posebnu pažnju treba posvetiti otocima gdje dostupnost državnih usluga ne smije ovisiti o buri i jugu.

Jasno, mnogi poslovi trebaju ostati u lokalnoj nadležnosti, ali mreža lokalne uprave i samouprave trebala bi se temeljiti na interesima građana i trebala bi poštivati načela ekonomičnosti i obuhvata većih ekonomskih i prometnih cjelina. Primjerice, šire područje Rijeke danas je raskomadano u više od deset gradića i općina, što onemogućuje planiranje razvoja, osim što je skupo i komično.

U perspektivi bi se između lokalnih jedinica mogla razviti zdrava konkurencija ako bi mudrom fiskalnom politikom sebi privlačile stanovništvo i privredne djelatnosti, a svakako bi im trebalo prepustiti slobodu udruživanja i objedinjavanja nekih funkcija ukoliko bi se tako građanina pružala jeftinija i kvalitetnija usluga. Gravitacijska snaga četiri velika grada s vremenom će stvoriti potrebu za uspostavom neke vrste racionalnog regionalizma koji ne smije postati samom sebi svrha. Ako jednom nastupi ekonomska konjunktura i ako su neke lokalne sredine spremne plaćati luksuz zasebne regionalne jedinice bilo koje vrste - neka im bude, ali neka imaju na umu da je taj hir skup. U svakom slučaju, u uvjetima proračunskog deficita i recesije, neodrživo je sadašnje stanje u kojem većina lokalnih jedinica nije u stanju sebe financirati. Uostalom, i sama Hrvatska ima veličinu i političku i ekonomsku moć koja je na razini prosječne europske regije.

Postojeći ustroj sudova je racionalan i ne bi ga trebalo dirati. Problem hrvatskog pravosuđa nije organizacijske naravi. Određen nedostatak sudskog sustava sastoji se u smanjenoj nadležnosti Vrhovnog suda čime su građani u žalbenom postupku prepušteni na milost i nemilost županijskih sudova, no to nije pitanje ustroja već postupovnih zakona.

Buduća razumna vlada trebala bi uzeti zemljopisnu kartu Hrvatske s ucrtanom gustoćom naseljenosti i željezničkom i cestovnom mrežom - i crvenom olovkom nemilosrdno odrediti novi sustav lokalne uprave i samouprave prilagođen broju stanovnika i prometnim vezama. Pritom treba imati na umu isključivo interese građana, budući da država, lokalne jedinice i njihov ustrojbeni sustav trebaju biti organizirane kao učinkovita, jeftina i pristupačna uslužna djelatnost. Bilo kakve povijesne i regionalne sentimentalnosti ili 'stečena' prava sadašnje vojske župana, gradonačelnika i općinskih načelnika treba odbaciti s prezirom i pojasniti građanima da od tih sablasti nemaju, niti mogu imati, koristi.

Cijeli komentar na T-portalu

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

guru3977
24.11.2010. 7:52
moramo razlokovato relane troškove od svega ostaloga. PRVO je koliko se općina i gradova mogu samostalno finacirati bez pomoći iz državnog proračuna, a DRUGO je koliko načelnici i gradonačelnici naprave štete?

Načelnik općine molve kolar se sumnjići za 30 mil. kuna, zatim imamo drugi slučaj:
Uskok prijavio HDZ-ovog načelnika Općine Župe dubrovačke Silvia Nardellija

Umjesto 9.2 milijuna, dobili 5.2 milijuna kuna
Istog dana su prvoosumnjičenik i drugoosumnjičenik, u namjeri da trgovačkom društvu iz Zagreba pribave veliku materijalnu dobit, te znajući da Općini treba platiti iznos od 9.247.022,40 kuna, donijeli rješenje prema kojem to društvo kao investitor treba platiti komunalni doprinos u iznosu od 5.257.169,70 kuna, što su investitori i uplatili.
Na opisani su način tom društvu pribavili protupravnu imovinsku korist u iznosu razlike koju su trebali platiti i uplaćenog iznosa te oštetili Općinu za iznos od 3.989.852,27 kuna.

Uskok prijavio HDZ-ovog načelnika Općine Župe dubrovačke Silvia Nardellija

....... i tako imamo bezborj negativnih primjera.
tipp
23.11.2010. 20:02
U jednom dijelu se mogu složiti. Doista ima lokalnih samouprava koje nemaju nikakvog uporišta za opstanak. No, puno se toga preuveličava, jer akoj je 300000 HRK godišnjeg troška da se izgubi direktniji kontakt sa ljudima na terenu onda se slažem sa ukidanjem općina. 300000 HRK je otprilike ušteda na kadrovima na ukidanju općina u VPŽ. Smatram da bi bilo bolje ojačati takve općine decentralizacijom novca, a ne da se za svaki projektić mora ići u ZG.
ivan2
23.11.2010. 18:41
Najmanja općina u našoj županiji je pojela jednu najveću tvornicu u našoj državi!
guru3977
23.11.2010. 8:27
"Louis XIV znao je što govori kada je, jačajući središnju vlast Pariza, rekao: `Država to sam ja.` Ta izjava je nesumnjivo tiranska i zastrašujuća, ali začudo ima i svoju drugu stranu."

to često izgovara i večina hdz-ovaca na čelu sa šeksom, kako se povijest ponavlja?


Još iz kategorije Komentar