Populizam izaziva razočarenje, razočarenje izaziva nacionalizam, a sve to izaziva rat. Ako ih ne zaustavimo to nam se na kraju može i dogoditi, kazao je na danas održanom okruglom stolu u Zagrebu „Izgledi i izazovi pred Europskom unijom danas“ predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire. Po njegovim riječima za rast populizma nije odgovorna Europska unija, već nerazumijevanje njezinih politika, a ključ rješenja je u europskim idejama. „Narodi Europske unije trebaju težiti solidarnosti unutar nje. Zato nam treba novi oblik demokracije kako bi se građani EU-a snažnije uključili u donošenje važnih odluka Europske unije. Trebamo i političko jedinstvo kako bismo jedinstveno nastupali i prema Trumpu i Putinu, ali trebamo i zajedničku obrambenu politiku. NATO je, svi znamo, u rukama SAD-a i nije pametno da naša sigurnost ovisi o dobroj volji američkog predsjednika“, kazao je Terrenoire.
Na okruglom stolu kojeg su povodom Dana Europe organizirali Hrvatska paneuropska unije i Zaklada Hanns Seidel, a pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske govorili su i predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić, ravnateljica ureda Zaklade Hanns Seidel u Zagrebu Aleksandra Markić Boban, pomoćnica ministra u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zrinka Ujević, veleposlanica Republike Bugarske Tanya Dimitrova, zastupnik u Hrvatskome Saboru Davor Ivo Stier, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić i predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt.
Pomoćnica ministra u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zrinka Ujević osvrnula se na izlazak Velike Britanije iz Europske unije, koji će, po njezinim riječima ostaviti posljedice na EU, ali puno više na samu Veliku Brritaniju, „Pregovori o izlasku Velike Britanije idu dosta dobro i u cijelom tom procesu je najvažnije da ostalih 27 zemalja ima jedinstveno nastupa prema tom procesu, ali ujedno i promišlja o Europskoj uniji. Suočavao se s problemima i krizom, ali EU se češće optužuje za ono što nije dobro, a ne vidi se ono pozitivno. Ali i pored svega pridjev europski i dalje je sinonim za pozitivno“, rekla je Ujević.
Veleposlanica Dimitrova osvrnula se na 11 godina Bugarske u Europskoj uniji. Kazala kako danas u Bugarskoj ima puno više eurooptimista nego euroskeptika jer je Bugarska puno dobila ulaskom u EU. „Slogan našeg predsjedanja Europskim vijećem je 'Zajedno smo jači' ukazuje da niti jedna članica EU-a samostalno ne može biti ni blizu jaka, kao što možemo biti jaki zajedno. Ali svakako tu računamo i na zemlje Jugoistočne Europe koje još nisu postale članice EU-a, a upravo je proširenje na jugoistok Europe prioritet našeg predsjedanja“, istaknula je u izlaganju na tečnom hrvatskom jeziku veleposlanica Dimitrova.
„Projekt Europske unije danas ima sve više protivnika, a protivnici su oni koji zagovaraju koncept sfera utjecaja“, istaknuo je između ostaloga Davor Ivo Stier. Dodao je kako Putinova politika nije politika stvaranja novog SSSR-a, Erdogan ne želi stvoriti Osmansko carstvo, ali jasno žele poručiti Europi koja je zona njihovog utjecaja. „Europa je mirovni projekt u kojem narodi mogu afirmirati svoje identitete, afirmirati i kršćanske vrijednosti Europe, ali i suradnju svih europskih naroda“, poručio je Stier.
U svom se izlaganju prof. Barišić osvrnuo na brojne izazove koji su pred Europom, ali i on se osvrnuo na demokratski deficit i europski identitet koji se po njemu sve više preobražava i narušava, a na to utječu ideologije lažnog liberalizma kojima se prije svega želi oslabiti obitelj kao temelj svakoga društva. „Europa bi trebala djelovati kao konfederacija u kojoj treba jačati demos i institucije – europske građane i europske medije i javnost koje će u duhu demokracije predstavljati europske ideje“.
Bivši zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posslet također je govorio o opasnosti populizma i podsjetio je kako su nakon Drugog svjetskog rata populisti izdajnicima nazivali baš utemeljitelje Europske unije i Schumana i Adenaura i De Gasperija. „Zato ne smijemo dopusttii da jačaju radikalne snage u Europi. Zamislite što bi bilo da su na francuskim predsjedničkim izborima prošle godine pobijedili populisti? No, neke stvari očito moramo mijenjati u europskoj politici. Držim da treba jačati Europski parlament, da trebamo imati jedinstvenu vanjsku politiku, europsku vojsku koja neće isključivati postojanje i nacionalnih vojski, i trebamo nastaviti politiku proširenja“, kazao je Posselt.