S novom godinom novi Zakon o mirovinskom osiguranju

Donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju u vrijeme najveće ekonomske krize u Hrvatskoj nije nam dao velike mogućnosti za značajnije reformske promjene. Nakon godinu dana rasprava između Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske stranke umirovljenika i Koordinacije umirovljeničkih udruga rezultiralo je i nekim dobrim odredbama.

Usklađivanje mirovina

U zadnjih 10 godina usklađivanje mirovina prema „švicarskoj" formuli u omjeru 50:50 indeksa bruto plaća i potrošačkih cijena značilo je 10-postotno zaostajanje mirovina za plaćama u RH. Zbog toga je dogovoreno povoljnije usklađivanje istih parametara u omjeru 70:30 u korist većeg indeksa, ali će se zbog velike „rupe" u  državnom proračunu mirovine i u 2014. usklađivati prema dosadašnjoj „švicarskoj" formuli, a s razlikom do 70:30 uskladiti će se s 1.siječnja 2015. godine.

Povratak instituta punog staža

Dosad je za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu za 40 i više godina mirovinskog staža uz 60 godina života penalizacija iznosila i do 9%. Ovom odredbom daje se veći značaj dužem mirovinskom stažu. Od početka 2014. godine za 40 godina staža penalizacija se smanjuje, a u prijevremenu starosnu mirovinu se može ići s 41 godinom mirovinskog staža i 60 godina života bez penalizacije (odredba vrijedi za oba spola).

Nagrađivanje mirovinskog staža

Dosad je u aktualnom zakonu osiguranik, koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 65. godine života i ima 35 godina mirovinskog staža, imao pravo da mu se za svaki mjesec staža mirovina povećava za 0,15%, a najviše za pet godina, odnosno do devet posto. Uz ovu odredbu usvojena je odredba da se isto po 0,15% nagrađuje i svaki mjesec rada nakon navršene 41. godine mirovinskog staža i 60 godina života.

Stečaj, burza i prijevremena mirovina

Zaposlenici koji zbog posljedica ekonomske krize i stečaja završe na Zavodu za zapošljavanje, a ako ni nakon dvije godine neprekidnog boravka na Zavodu ne uspiju naći zaposlenje, moći će uz potrebne uvjete otići u prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije.

Rad bez obustave mirovine

Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovina se obustavlja. Mirovina se ne obustavlja: korisniku starosne mirovine koji neposredno nakon ostvarene mirovine nastavi raditi s nepunim radnim vremenom uz izmijenjeni ugovor o radu, korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti, korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi ili korisniku koji ostvaruje drugi dohodak.

Mirovine po posebnim propisima

Prema novom zakonu u tijeku 2014. godine HZMO će izvršiti razdvajanje tzv. povlaštenih mirovina na dio koji je određen prema uplaćenim doprinosima i dio mirovine koji je ostvaren prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima. Na dio ili cijelu mirovinu ako je ostvarena prema posebnim propisima neće biti usklađivanja sve dok rast BDP-a u tri uzastopna kvartala ne bude najmanje 2% i dok deficit Državnog proračuna ne bude manji od 3%.

Problem obiteljskih mirovina

Nažalost, zbog velikih problema državnog deficita, ovaj zakon uz poznati problem nižih mirovina „novih" umirovljenika, ne rješava još jednu veliku nepravdu, a to su obiteljske mirovine. U mirovinskom sustavu RH ima dosta solidarnosti, socijale i povlastica kod najnižih, invalidskih i mirovina prema posebnim zakonima, ali zakon ne uvažava odrađen ukupan staž i sve uplaćene doprinose bračnih partnera. U slučaju smrti jednog od njih HSU je predložio da se i tu primjeni „njemački" model, gdje korisnik mirovine u slučaju smrti bračnog partnera zadrži svoju mirovinu i dobije dio mirovine umrlog partnera.

Uvjeti umirovljenja - Starosna mirovina

Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1.siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 65 godina života (muškarac), odnosno u 2014. 61 godinu života (žena) i 15 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2038. ima osiguranik kada navrši 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe i Hrvatska stranka umirovljenika bili su protiv povećanja dobne granice s 65 na 67 godina života (i s 60 na 62), jer je to odredba s odgodom primjene od 17 godina, što je nezabilježeno u europskoj praksi. Vlada nije prihvatila amandman HSU-a.

Prijevremena starosna mirovina

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima muškarac kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, odnosno žena kada u 2014. navrši 56 godina života i 31 godinu mirovinskog staža. Ženama se svake godine uvjeti staža i godina života povećavaju po tri mjeseca, tako da se 2030. izjednačavaju s muškarcima. Pravo    na prijevremenu starosnu mirovinu od 1. siječnja 2038. imati će osiguranici kada navrše 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža.

Smanjenje mirovina po posebnim propisima od 10%

Prema posebnom zakonu od 1. siječnja 2014. smanjenje bi iznosilo 10% jednako za sve korisnike mirovina koje su veće od 5.000 kuna, ali tako da pojedinačna mirovina nakon smanjenja ne smije biti manja od te svote. Ovo smanjenje ne obuhvaća mirovine HRVI iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida s oštećenjem organizma od 100%, obiteljske mirovine djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, mirovine radnika profesionalno izloženih azbestu i rudara Istarskih ugljenokopa „Tupljak". To predloženo smanjenje obuhvatilo bi oko 35.000 korisnika od ukupno 186.000, a ušteda bi bila oko 303 milijuna kuna.   

Kada je povoljnije otići u mirovinu? Do kraja 2013. ili od 1. siječnja 2014?

U 2014. značajnije se smanjuje penalizacija za 39-40 godina mirovinskog staža za muškarce, odnosno za 38-40 godina mirovinskog staža za žene, a nema je više za 41 godinu i više mirovinskog staža uz 60 godina života za oba spola.

U 2014. će se najviše isplatiti otići u prijevremenu mirovinu ženama s 38 i više godina staža, s 37 godina je isto, dok s 33-36 godina staža isplativije je otići u 2013.