Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Gospodarstvo

Riba Hrvatske-jedi što vrijedi

        19.04.2012.         2849 pogleda
Riba Hrvatske-jedi što vrijedi

Predstavnici HGK-Županijske komore Virovitica Milan Vanđura i Andrea Poslek sudjelovali su u radu 8. međunarodnog gospodarsko-znanstvenog skupa o ribarstvu pod nazivom "Riba Hrvatske-Jedi što vrijedi" koji je danas otvoren u Vukovaru. Skup organiziraju Hrvatska gospodarska komora  i  Veleučilište "Lavoslav Ružička" iz Vukovara, okupio je stotinjak stručnjaka akvakulture iz Hrvatske, BiH, Srbije i Češke. HGK-Županijska komora Virovitica jedna je od začetnica ovih gospodarsko-znanstvenih skupova.

Uvodno je mr.sc. Miro Kučić, pomoćnik ministra poljoprivrede  RH, za ribarstvo istakao mogućnost i velike potencijale u povećanju proizvodnje slatkovodne ribe.

U Hrvatskoj se prije rata na 12.000 hektara ribnjaka proizvodila 12.000 tona ribe, a sada je u funkciji oko 9.000 hektara ribnjaka s kojih je u prošle godine proizvedeno nešto više od 6.000 tona slatkovodne ribe. Predsjednik Odbora slatkovodne akvakulture HGK Milan Božić istakao je kako u Hrvatskoj još uvijek nije riješen pravni status ribnjaka jer se oni i dalje vode kao poljoprivredno zemljište, a proizvodnju opterećuje neriješen problem vodnih naknada.

Na području Virovitičko-podravske županije, PP Orahovica je 2010. god., proizvela ukupno 295 tona ribe, od čega 242 tone konzumne ribe i 53 tone ribljeg mlađa.

Hrvatska ima velike mogućnosti, no administracija je do sada kočila proizvodnju, a nameti je činili neisplativom

Predsjednik Grupacije akvakulture HGK Želimir Filić rekao je kako je hrvatska akvakultura nedovoljno iskorišten potencijal. „Hrvatska u slatkovodom i morskom uzgoju ribe godišnje proizvede tek 15.000 tona", rekao je Filić i dodao kako bi novom zakonskom regulativom i poticajima proizvodnja mogla značajno povećati.

Hrvatska iduće godine postaje članica EU pa joj se otvara tržište od 500 milijuna ljudi. Procjenjuje se da bi u sljedećih četiri do pet godina proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj mogla povećati na oko 10.000 tona.

U Hrvatskoj se godišnje prosječno pojede tek 9 kilograma ribe po stanovniku pa je prošle godine pokrenuta marketinška akcija Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi o čemu je govorila mr.sc. Irena Jahutka, načelnica sektora za strukturne i tržišne mjere u ribarstvu.

„Projekt marketinške promocije proizvoda hrvatskog ribarstva  pod nazivom „Jedi što vrijedi" pokrenulo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora prepoznale su važnost i nužnost ovog projekta i spremno se uključile u realizaciju zajedno s Ministarstvom turizma, ribarskim zadrugama kao i nizom stručnih i znanstvenih institucija i suradnika", rekla je Irena Jahutka.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo