Unatoč ozbiljnom padu hrvatske industrijske proizvodnje u ožujku od 9 posto u odnosu na ožujak 2017. sektor proizvodnje namještaja i prerada drva već mjesecima bilježi stalan rast, kako industrijske proizvodnje, tako i izvoznih pokazatelja a prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Proizvodnja namještaja je u ožujku zabilježila rekordne indekse, koji dolaze nakon višegodišnje konsolidacije izvoznih pozicija te vrlo uspješnih međunarodnih sajmova tijekom siječnja ove godine kao i nakon niza ulaganja koje su proizvođači namještaja realizirali tijekom 2017. godine. Ostvaren je rast od 19,8 posto u odnosu na ožujak prošle godine, s time da je u veljači povećanje proizvodnje iznosilo 7,9 posto, odnosno 19,5 posto u siječnju.
Uspoređujemo li proizvodnju namještaja iz ožujka s proizvodnjom iz veljače također se uočava rast od 17,3 posto. Promatrajući cijeli prvi kvartal ove godine proizvodnja namještaja (C 31) je porasla za 15,8 posto u odnosu na razdoblje I-III 2017. godine. Prerada drva (C16) porasla za 9,1 posto u prva tri mjeseca, iako je ovaj podsektor zabilježio nešto skromnije stope nakon rasta u siječnju od 24 posto iako se broj zaposlenih u promatranom kvartalu povećao za 3,1 posto.
Siječanj je bio također rekordan izvozni mjesec jer su proizvodi u kategoriji CC (proizvodnja proizvoda od drva i papira, tiskanje) ostvarili rast izvoza od 29,9 posto, dok je u veljači zabilježen ponovni rast od 19,8 posto. Navedeni podaci potvrđuju kako se u strukturi sektorskog izvoza sve bolji rezultati ostvaruju u području finalnog proizvoda, jer osim namještaja bilježe se sve bolji rezultati u proizvodnji parketa, prozora, vrata i drugih gotovih proizvoda na bazi drva. Izvoz cijelog sektora je u 2017. porastao za 11 posto u odnosu na 2016. godinu, no sektorske analitičare brine porast uvoza od 10 posto u promatranom razdoblju, iako je i dalje ovaj sektor jedan od rijetkih s izvoznim suficitom i visokom stopom pokrivenosti uvoza izvozom.
"Sektorske tvrtke smatraju da je ovaj sektor i dalje marginaliziran kroz većinu državnih politika i da se kroz novu zakonsku regulativu ne valorizira ključni doprinos sektora razvoju ruralnih područja i zadržavanje lokalnog stanovništva. Na šumi baziran sektor zapošljava preko 53.000 radnika i temelji se na šumama koje pokrivaju 48 posto teritorija RH i osiguravaju kvalitetnu sirovinu na čijoj preradi i transformaciji se mobilizira navedena radna snaga. Šumarstvo i prerada drva često predstavljaju jedini izvor zapošljavanja i ostvarivanja prihoda na slabije razvijenim područjima koja su pod stalnim demografskim pritiscima, stoga ovakvi izvozni i proizvodni rezultati imaju nemjerljiv značaj za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo", kaže Marijan Kavran direktor Hrvatskog drvnog klastera.
