Capak: Zaraženo 17 djece do devet godina, ukupno 41 mlađi od 20
Vrdoljak: Vladin paket gospodarskih mjera u četvrtak
Agencija za elektroničke medije okupila radijske spotove za borbu protiv epidemije
Sindikat i Matica umirovljenika traže dostavu mirovina poštom
Nedostatak osnovne zaštitne opreme u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Zavod Andrija Štampar uveo drive in dijagnostiku koronavirus
SDP predlaže jednogodišnji moratorij na otplatu kredita

  Komentar

Rebalans proračuna može posvađati, ali ne i riješiti probleme

  Mijodrag Šajatović/Lider           19.08.2010.         981 pogleda
Rebalans proračuna može posvađati, ali ne i riješiti probleme

Kad premijerka Jadranka Kosor najavi rebalans proračuna, to je siguran znak da će ministar financija Ivan Šuker ubrzo nakon toga krenuti u svijet tražeći nove milijarde kredita kako bi se onda sljedećih nekoliko mjeseci mogao praviti važan i tvrditi da je sve u redu jer, eto, mirovine i plaće redovito se isplaćuju. Rebalansirani proračun Šukeru je nuždan jer njime kreditore uvjerava da je njegova vlada ozbiljna, odgovorna i da će pozajmljeno vraćati na vrijeme.

Na žalost vladajućih, taj folklor sve teže prolazi kod kuće. Koliko god Vlada nastojala promjene u proračunskim stavkama provoditi kozmetički, manevarskog je prostora sve manje. Koalicijski partneri sve su nervozniji, pogođene skupine sve agresivnije (bankari, sindikati...), a i oporba daje sve suvislije prijedloge što činiti (SDP-ov rad ‘Kako stabilizirati javne financije'). Sljedećih se tjedana mogu očekivati žestoke rasprave, prosvjedi, najave pucanja koalicija... svakakve predstave. A da se o biti problema opet neće razgovarati.

Uzaludan posao Političke stranke, i one na vlasti i one u oporbi, umjesto što se potpuno iscrpljuju više-manje jalovim raspravama o rebalansima proračuna, morale bi se usmjeriti prema težoj, ali jedinoj ispravnoj zadaći - kako radikalno povećati bruto domaći proizvod. Kad bi danas ili sutra stope rasta u Hrvatskoj bile četiri, pet ili šest posto, svi bi se proračunski problemi lakše rješavali. Smanjivanje proračunske rupe rezanjem troškova ili uvođenjem novih poreza jadan je posao. To je kazna za prošle propuste, ali nije rješenje za budućnost. U političkim krugovima uzima se zdravo za gotovo da bi smanjivanje proračunske rupe potaknulo rast BDP-a. Pritom nitko nije napravio simulaciju što se događa kad se počne s uravnoteženjem. Od HDZ-ovih ministara i savjetnika, pokazalo se to već bezbroj puta, nemoguće je očekivati ‘promjenu glave'. Oni odbijaju napraviti domaću zadaću kojoj proračun ne bi bio vrhunac promišljanja. Danas u svijetu ne može uspjeti nijedno društvo u kojemu realni sektor i država zajedničkim promišljenim strategijama i politikom ne rade na povećanju nacionalnog bogatstva. Očekivati da će se u privredi nešto važno dogoditi samo zbog stabilizacije javnih financija - naivno je.

U tome za sada griješe i u SDP-u. U svom uratku o stabiliziranju javnih financija SDP-ovci u posljednjem slajdu iznose ispravnu tezu da je preduvjet svega ‘gospodarski rast, novo zapošljavanje i rast produktivnosti'. Ali kad se na prezentaciji stisne gumb za sljedeći slajd - njega nema. Želi li oporba preuzeti vlast, biračima mora dati posve uvjerljiv program kako namjerava, dođe li na vlast, izvući zemlju iz recesije i početi stvarati uvjete za održiv rast i veće zapošljavanje. Na rezanjima ovih ili onih stavaka u proračunu nitko neće dobiti političke bodove. Na suvisloj strategiji razvoja koja će odgovoriti na pitanja koja svakom odgovornom vodstvu nameće današnja globalna ekonomija - k tomu jednostavno prezentiranoj - mogu se dobiti glasovi.

Pitajte Merkelicu! Zato se ne treba čuditi sve češćim inicijativama za stvaranje ‘trećeg bloka'. Koliko god bivši predsjednik Stjepan Mesić odbijao ući u aktivnu politiku, kao u najnovijem slučaju najave sindikalista Vilima Ribića o osnivanju političke stranke, ne treba odbaciti mogućnost da se u posljednjem trenutku odazove ‘brojnim pozivima'. Naravno, i od njega bi se očekivao suvisao ekonomski program. Bude li se sljedećih mjeseci (jer nakon rebalansa dolazi proračun za 2011.) i dalje samo ‘drvilo' o tome koje troškove rezati, ne gine nam MMF. A problem je u tome što ni MMF nijednoj zemlji nikad nije dao suvisao savjet o tome kako se razvijati. Dakle, i u tom slučaju - opet smo na početku.

Gdje je rješenje? Pa možda u tome da neki hrvatski politički lider ode u Njemačku, gdje je stopa rasta već premašila dva posto, i pita Angelu Merkel što treba učiniti da tisuće hrvatskih tvrtki postanu dobavljači njemačkih tvrtki. Zašto? Pokazalo se da njemačka izvozna industrija diže tamošnji BDP jer uspijeva masovno izvoziti u Kinu, gdje je rast potražnje gotovo 10 posto. Ako hrvatske tvrtke već ne mogu izravno u Kinu, mogle bi preko Njemačke. To što bi trebalo napraviti da hrvatske tvrtke počnu raditi za njemačke izvoznike bio bi posve uvjerljiv hrvatski ekonomski program. A više nam ne bi trebali ni rebalansi.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

zzzz
21.8.2010. 21:52
samo da ne zaboravimo njemačka nema hdz?????


Još iz kategorije Komentar



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.