Banner
DHMZ: Oblačno uz povremenu kišu
Danas besplatan ulaz u Muzejsko-memorijalni centar Dražen Petrović
Večernji list: Stočari po utovljenoj svinji gube 600, a junetu i 2500 kn
Petero članova Znanstvenog savjeta ogradilo se od istupa Gordana Lauca
Centar i GLAS: Zakon o obnovi je neprovediv, a njegove izmjene još jedna obmana
Marić (SDP): Želi se potezom pera bolnice oteti županijama
MORH poručio Milanoviću da poštuje zakone koje je donijela njegova Vlada

  Čaruga

Razbojnika koji je vješto migoljio iz ruku žandara glave je stajala – žena

  Suzana Lepen Štefančić/Večernji list           25.02.2015.         97 pogleda
Razbojnika koji je vješto migoljio iz ruku žandara glave je stajala – žena
Janko Rebić stajao je pokraj vlastitog, svježe iskopanog groba. Pročitali su mu na brzinu ispisanu smrtnu presudu. – Molio je da ga puste, Matijević je htio popustiti, ali Stanisavljević nikako nije – ispričao je kasnije Rešia Naimkadić. Oprosta nije bilo – ogriješio se o kodeks družine jer nije donio novac od popa. Rebić je počeo bježati od jame, a Jovo Stanisavljević zvani Čaruga i Božo Matijević opalili su svaki po jedan hitac iz revolvera. – Točno sam vidio da ga je Čaruga pogodio u leđa, a kugla je na prsima izašla – tvrdio je Naimkadić, koji se i sam našao na optuženičkoj klupi.
 
Zapis je to sa suđenja najpoznatijem drumskom razbojniku Čarugi koji je širio strah slavonskom ravnicom. Vrijedan spis broji više od 1200 stranica, a čuva se u Državnom arhivu u Osijeku. Na njega se gotovo i ne može nahvatati prašina jer slavni razbojnik i danas budi maštu građana. Punih je 90 godina kako je obješen u osječkom zatvoru. Za zvjerstva je platio glavom 27. veljače 1925., i to na svoj, kako piše na križu, 28. rođendan.
 
Njegova je banda osuđena, među ostalim, za deset umorstava i 15 razbojstava. Pokopan je na Aninu groblju u Osijeku. Na starom drvenom križu tek je diskretna pločica s imenom i karikaturom njegova lika, umjesto fotografije. Bližih rođaka nema, no cvijeće na grobu svjedoči da ga i danas netko obilazi. Još je za života postao mit, dok je vješto "migoljio" iz ruku žandara i za sobom ostavljao krvav trag. – Kada je Janko pao, naredili su mi da ga odvučem u jamu, što sam i učinio jer sam morao, obojica su imali uperene samokrese. Još se Janko neznatno tresao u jami, na to mu je Matijević ispalio hitac u glavu – opisao je Rešia, koji se na sudu branio kako on nije bio član razbojničke čete, nego su ga zatočili.

 – Čaruga nije bio nikakav Robin Hood. On jest nešto potplaćivao, ali nije dijelio. U doba velike nestašice i gladi bilo je zanimljivo kada netko opljačka bogataša pa se zato stvorio mit – rekao je za Večernji list Siniša Bjedov, ravnatelj Arhiva u Osijeku.

Dezertirao je iz vojske, a već je ondje počinio prvo umorstvo. Pridružio se Kolu gorskih tića, razbojničkoj družini zloglasnog Bože Matijevića zvanog Crveni Božo. Takva slika slavnog razbojnika osvanut će, naime, u tek snimljenom dokumentarcu "Čaruga – ogledalo vremena". Film pažljivo prati sudski spis koji je tako poslužio kao scenarij. Poklopio se i s 90. obljetnicom smrti.

– "Ispast" će ono što u krajnosti jest, pljačkaš i ubojica – dodaje Bjedov. Jovo Stanisavljević "iskrsnuo" je krajem Prvog svjetskog rata, kada je vladala velika glad, a harali pljačkaši pa je njegova priča zapravo slika toga doba. Dokumentarac su snimale osječke snage s nevelikih 30.000 kuna. Kamere su palili na originalnim povijesnim lokacijama.

– Odglumili smo iskaz seljaka pred istražnim sucem, a kada daktilografkinja na kraju pokazuje zapisnik, podmetnuli smo originalni dokument – otkriva Bjedov. I kada Čarugu "na ekranu" objese, taj će se prizor stopiti s fotografijom stvarnog vješanja ovoga zločinca. Video Player is loading.

– Pogubljenje ipak nismo snimali u pravom zatvoru, da zatvorenici ne gledaju kako ga vješamo – objašnjava.

Zaposlenici Arhiva bili su statisti. Kazalište im je posudilo kostime, a sami su sašili par kapa. Zanimljivo je, pak, kako je strašni razbojnik "pao" zbog ljubavne priče. Slao je pismo stanovitoj Mandi, ali ju je poštar zamijenio pa ga odnio starici istoga imena. Spominjao je u pošiljci paljenje sijena pa je ona alarmirala žandare. A prvu je žrtvu, mađarskog vojnika, usmrtio jer im je oko "zapelo" za istu ženu, imenom Katinka. Njegova je žrtva, iako ne direktno, i Stanko Bošnjak. Sukob s Andrijom Stanisavljevićem izazvao je osvetu. Andrija je poslao svoga sina Andriju mlađega i Čarugu da ga ustrijele, u studenom 1918.

– Ja sam na to pošao jašući na konju, a sa mnom je išao Andrija mlađi te sam ja došavši do kuće pokojnog Stanka Bošnjaka odmah zahtijevao da mi preda pušku – priznao je Čaruga na sudu. Donijeli su mu pušku.

– Rekao sam mu: "Ako hoćeš, izvrši zapovijed svoga oca" i otišao sam – nastavio je optuženik. – Ja nisam ništa kriv jer nisam Andriji naložio da ubije Stanka. Ja sam u vrijeme čina bio kod kuće kao bjegunac iz vojske – branio se.

Čaruga je bio oženjen, ali nije imao djece. Rijetki dalji rođaci žive i danas u rodnim mu Barama.



Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Čaruga