Banner
Izložba posvećena Milku Kelemenu u Etnografskom muzeju
DHMZ: Pretežno oblačno s kišom, lokalno obilnom
Plenković o zelenim putovnicama: Mislim da bi sve moglo biti gotovo do ljeta
U utorak i srijedu zatvoren željeznički prijelaz u Ulici Svetog Jurja u Podgorju
Milanović: Zlata Đurđević je moja kandidatkinja za Vrhovni sud
UIO: Žene u Hrvatskoj još uvijek ostaju bez posla zbog trudnoće
Jutarnji list: Beroš zarađuje kao vještak, ali ne stigne na sud

  Etika svakodnevnice

Ramajana i Mahabharata

  Davor Suhan           10.12.2006.         4336 pogleda
Ramajana i Mahabharata

Kršćanskom umu susret sa ovim izuzetno vrijednim djelima otežavaju predrasude o mnogoboštvu što je za kršćane isto što i bogohuljenje, ali kada čovjek jednom shvati da su indijski bogovi u biti personificirani kozmički zakoni i dramska utjelovljenja moralnih principa, tada druženje sa Mahabharatom i Ramajanom za njega postaje uzbudljiva plovidba morem vlastite religije u koju se nerijetko tek tada zaljubljuje onako istinski – u duhu.

Već dugo vremena razmišljam kako posvetiti nekoliko redaka indijskoj duhovnosti koja me svojom osebujnom mistikom i dubinom filozofske misli privukla prije skoro dvadeset godina. Čitaoci koji su redovito pratili ovu kolumnu od samog početka sigurno su zapazili da se u tekstovima počesto može naići na po neku rečenicu nadahnutu izvorima indijske duhovne misli. To nije slučajno. Razlog leži prije svega u činjenici što čovjek ne može pisati o nečemu a da se pri tome ne oslanja za izvore koje u dotičnoj oblasti smatra vrhovnim autoritetima znanja, duhovnosti, mudrosti ili etičnosti. U tom smislu, promišljati etičku svakodnevnicu, a zaobići indijsku duhovnu baštinu čini mi se jednakim kao govoriti o gravitaciji a ne spomenuti Newtonov zakon. No, ovoga puta imam sasvim konkretan razlog o tome reći puno više od nekoliko riječi. Povod da se ovoj temi posveti jedan cijeli tekst je nedavna posjeta indijskog veleposlanika Virovitici koja je bila popraćena promocijom izdanja hrvatskih prijevoda velikih indijskih epova Mahabharate i Ramajane.

Kršćanskom umu susret sa ovim izuzetno vrijednim djelima otežavaju predrasude o mnogoboštvu što je za kršćane isto što i bogohuljenje, ali kada čovjek jednom shvati da su indijski bogovi u biti personificirani kozmički zakoni i dramska utjelovljenja moralnih principa, tada druženje sa Mahabharatom i Ramajanom za njega postaje uzbudljiva plovidba morem vlastite religije u koju se nerijetko tek tada zaljubljuje onako istinski – u duhu. To nije za čuditi jer bezbrojne priče ovih epova odašilju poruke koje ljudi raznih konfesija prepoznaju u dogmama vlastite vjere, a s tom spoznajom oni počinju otkrivati esencijalno duhovno jedinstvo – u nadasve formalnoj religijskoj različitosti – koje je do tada bilo prekriveno vlastitim predrasudama ukorijenjenim dakako u vlastitom neznanju. U trenutku kada to shvati čovjek ima osjećaj kako se širi njegov vlastiti univerzum spoznaje koji mu je tijekom vremena postao preuzak jer niti jedna religija nema odgovore na sva pitanja koja si postavlja, tek združene u jedinstveni mozaik daju potpuniju sliku. Dakako, samo potpuniju, nikako i potpunu, jer slika istine se ne može prenijeti svetim tekstovima, ona dolazi iznutra a ne izvana. Ako je suditi po onome što su o tome svojim učenjem i vlastitim primjerom naučavali prvaci religija – ili, kako ih ja volim zvati, znanstvenici duše – ona se rađa u čistoći srca. Buddha je o tome doslovno govorio ovako: “Ne zanimaju me vaše raznolike postavke o bogu. Koja je korist od raspravljanja svih tih domišljatih načela o duši? Činite dobro i budite dobri, i to će vas dovesti do slobode i istine.”

Ipak čovjeku je u životu potreban poticaj, nešto što će ga nadahnuti da čini dobro. Zadaća koju u tom pogledu ispunjavaju Ramajana i Mahabharata čini ove bisere indijske književnosti i filozofije jedinstvenim u povijesti pisane riječi, a o vjerodostojnosti njihova autoriteta svjedoči i jedna zanimljiva zgoda iz susreta mladog indijskog fizičara s Albertom Ajnštajnom. Njegovu žudnju za potragom o konačnoj istini sa stanovišta zapadne znanstvene mudrosti, veliki je znanstvenik usmjerio ovim riječima: “Svaki veći zaključak do kojeg sam došao je sadržan u vašoj Bhagavad Giti. Gledaj tamo!”

Bhagavad Gita je inače dio epa Mahabharate, a u prijevodu znači Božanska pjesma. Pretpostavljam da bi za mnoge ovaj mentorski odgovor bio iznenađujući, jer na prvi pogled izgleda kako je slavni profesor mladog fizičara uputio u neko područje izvan znanosti, ali onaj tko Mahabharatu i Ramajanu postavi u kontekst filozofije vedante i metodom eksperimenta istim putem produži dalje shvatiti će da ga je Ajnštaj usmjerio tamo gdje veliki znanstvenici borave cijelo vrijeme: na rub znanosti, gdje svaki daljnji korak znači ujedno i korak u evoluciji znanstvene teorije.
Danas kada Bhagavat Gitu smjestimo u okvir Teorije relativnosti ili u kontekst najnovijih otkrića u pogledu genoma, shvatiti ćemo da je smjer na koji je Ajnštajn ukazao mladom kolegi bio naputak s velikim pokrićem. Obrazloženje ovoga odvelo bi nas predaleko, ali glede tematske niti ove kolumne svakako treba reći kako mnoge podudarnosti znanstvenih činjenica sa onima iz vedskih izvora ukazuju na to da ćemo u vrlo bliskoj budućnosti etiku sve više promatrati kao fiziku duše. U tekstu pod naslovom Dharmički menadžment spomenuo sam da je ljubav zakon a ne samo prolazna psihološka činjenica. Pri tome sam upravo htio skrenuti pozornost na izvjesne znanstvene spoznaje koje sve više ukazuju na uvjetovanost harmonije cjelokupnog života sa jasnim kozmičkim pravilima igre koja po svemu sudeći mehaniku svemira sužavaju na fiziku energije žive kozmičke svijesti koja se u ljudskoj svjesnosti odražava kao intuitivna percepcija savjesti. Te spoznaje – koje bih u ime objektivne vjerodostojnosti radije nazvao utemeljenim slutnjama – svakako ulijevaju nadu jer uvjetovanost životne slobode sužavaju na izbor u skladu s prirodom koja je po svemu sudeći zapis o tome ostavila i u samom genomu iz kojeg se mogu očitati svojevrsne matrice karmičkih kodova.
Vedsku znanost, nedjeljivo povezanu s filozofijom vedante, ovakve spekulacije ne iznenađuju, jer ona već tisućama godina stoji iza svoje teorije koju možemo sažeti u istu onu rečenicu koju je još polovinom prošlog stoljeća – oslanjajući se pri tom na uvid izravne yogijske percepcije – izrekao poznati indijski yogin Paramahansa Yogananda: “kozmički red koji upravlja svemirom, ne razlikuje se od moralnog reda koji upravlja čovjekovom sudbinom”.

Ramajana i Mahabharata govore upravo o tom redu koji indijska duhovnost svodi pod pojam dharma, što je svakako dovoljan razlog da ih primimo u ruke s velikim poštovanjem.


Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

VTčanka
14.12.2006. 9:39
Poštovani, puno hvala, svakako ću Vas kontaktirati! :)
13.12.2006. 22:19
Izvora je svakako puno, samo mnogo toga nije prevedeno na naš jezik. Od meni najzanimljivije literature preporučio bih Vam slijedeće. Ako se služite engleskim onda je preporučam knjigu SPIRIT AND THE MIND, autor je Dr. Samuel Sandweiss, a dd prijevoda koji su dostupni na hrvatskom jeziku svakako treba pročitati BHAGAVADGITA – vodič za zapadnjake, od Dr. Jack Hawleya, jer na krajnje dostupan način uvodi zapadnjaka u srž indijske filozofije odakle je onda daleko lakše pratiti znanstvene radove koji se bave ovim područjem. Isto tako na hrvatskom je dostupna zbirka predavanja na temu Bhagavadgite, pod naslovom GITAVAHINI. Riječ je o predavanjima za Studente Sathya Sai Instituta viših znanosti u Putaparthiju koje je održao rektor Sathya Sai Sveučilišta Bhagavan Sri Sathya Sai Baba. Uz te dvije knjige tu su svakako još i AUTOBIOGRAFIJA JEDNOG JOGIJA, autora Paramahansa Yoganande, danas je to klasično djelo prevedeno na 14 jezika, bavezno je štivo za kolegije komparativne religije, filozofije, psihologije, književnosti, sociologije, pa čak i biologije, na više od stotinu sveučilišta i koledža u svijetu. Također, knjiga VEDANTA – GLAS SLOBODE, kompilacija tekstova i predavanja Svamija Vivekanande, te knjiga podužeg naslova GENETIČKI INŽENJERING – OPASNOST, VEDSKI INŽENJERING - RJEŠENJE (``Danger of Genetic Engieering, Solutions of Vedic Engieering``), autor je John B. Fagen, doktor znanosti iz područja molekularne biologije i profesor na sveučilištu u Fairfieldu - lowa SAD - i jedan od najkompetentnijih stručnjaka u području genetičkog inžinjeringa. Za ovu knjigu nisam siguran je li izdana kod nas ali mislim da jeste.

Od ostalih autora mogu spomenuti: Willam Tiller, Dr Shafica Karagulla, James Broughton, C.W. Leadbeater, Rollo May, John Welwoodov, Wilhelm Reich, Dale Salwak, Wayn Teasdal, Dr. Frank G. Baranowski.
Mislim da će Vam ovo biti dovoljno. Za nešto više možete me kontaktirati i na mail davor@virovitica.net (D.S.)
VTčanka
13.12.2006. 18:18
Poštovani, možete li me uputiti na novije izvore koji svjedoče o duhovnom približavanju Istoka i Zapada? Znate li možda koji su se zapadnjački autori bavili tim područjem u razdoblju između Junga i Vesne Krmpotić?
12.12.2006. 13:14
Svakako da su ovi stavovi poznati i zapadnjačkoj filozofiji i dobro je što ste naveli primjere Kanta i Junga. Možda je zgodno da se kaže još i to da su ova dva velikana također bili poštovaoci indijske filozofije koja se na zapad najprije proširila još davno posredstvom djelovanja aleksandrista, gnostika i europskih mislilaca Srednjeg vijeka. Kroničari navode da je kasnije utječući na njemačku misao prouzrokovala gotovo revoluciju u oblastima filozofije i psihologije, što se poglavito može uočiti u razmišljanjima Kanta i Junga. Poznato je da je C. G. Jung bio posebno njome fasciniran. Godine 1937 učestvovao je i na kongresu o indijskoj znanosti u Kalkuti. Tom prigodom dobio je i počasni doktorat ovog renomiranog sveučilišta. Od tada, kada je u pitanju znanost i filozofija, pomak u približavanju istoka i zapada na ovom području sve je veći, dakako na dobrobit jednih i drugih.
VTčanka
12.12.2006. 6:47
Slični stavovi nisu nepoznati zapadnjačkoj filozofiji. Kantovo je "Zvjezdano nebo nad nama i moralni zakoni u nama". Na utemeljene slutnje o granicama znanosti naišao je i Jung baveći se sinhronicitetom. Fizika duše odličan je pojam koji psihologiji otvara nove horizonte.


Još iz kategorije Etika svakodnevnice



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.