Sabor: U srijedu izjašnjavanje o amandmanima na paket poreznih zakona
Bernardić: Vladina porezna reforma je prodavanje magle i SDP je neće podržati
Vasilić: Pred jedinicama lokalne samouprave vrlo stresno razdoblje
Gordana Buljan Flander dobitnica Nagrade za životno djelo za promicanje dječjih prava
Dugine obitelji traže da se omogući udomiteljstvo istospolnim parovima
Vlada suglasna s HDZ-ovim prijedlogom sniženog PDV-a na elektronske publikacije i mahunarke
Za uzgoj goveda, koza, ovaca i peradi 24 milijuna kuna

Rakiju će peći samo ovlaštene pecare


  Gospodarstvo           Petar Žarković/Glas Slavonije           03.04.2008.         8853 pogleda
Rakiju će peći  samo ovlaštene pecare

IVANIDBA (DRÁVAIVÁNY) – Mora se prijavit, uvek mora biti u vreme. Ja sam reko ljudima da kad prvo voće padne u buradi, onda se prijaviš da za mesec dana meni tražiš mesto i što prvo stigne na red, kaže Hrvat Jozo Petrinović u mjestu Ivanidba (Drávaivány) u susjednoj Mađarskoj, koji tamo već 11 godina u obiteljskoj firmi uslužno peče rakiju. Sa svojim šogorom vlasnik je jedne od najstarijih pecara u Mađarskoj, a posjetili smo ga za manifestacije hrvatske baštine Dravsko proljeće u hrvatskom Sopju i mađarskom Starinu proteklog vikenda.

Zgrada u kojoj se nalazi "postrojenje" podignuta je još 1927. godine, ali je njena unutrašnjost obnovljena. Na podu i zidovima su keramičke pločice, a kompletna aparatura je nova. Mještani u Mađarskoj ne smiju peći rakiju kod svojih kuća, u vlastitim kotlovima, i korištenje pecara poput Petrinovićeve jedini je način da se "domognu" rakije.

Kotao u Jozinoj pecari velik je 400 litara i ima dvostruke stijenke. Među njima je voda koja se zagrijava na 110 do 120 stupnjeva, a ta voda onda grije kom do sto stupnjeva. Jozo je pojasnio da se kom ne smije zagrijavati na višu temperaturu, jer se tada ne stvara rakija nego voda, a to nije cilj cijeloga posla. Voda oko kotla s komom omogućava pečenje rakije bez miješanja koma i opasnosti da dođe do zagaranja.

U Mađarskoj su zakoni za uvjete pečenja rakije jednaki onima za objekte prehrambene djelatnosti, poput slastičarnica ili mesnica. "Alkoholni" porez je povećan na 50 posto prodajne cijene pa zato litra rakije stoji između 50 i 60 kuna. Obitelj je ranije mogla imati 100 litara rakije, a sada 85 litara godišnje, jer je država procijenila da je ta količina dovoljna za jednu obitelj. Kontrole su česte, a kazne stroge i za prodavača i za vlasnika. Rakija iz domaćinstva ne smije se naći u prodaji i služi isključivo za vlastite potrebe.
Za svako pečenje rakije vlasnik koma dobije potvrdu na kojoj je navedena njezina količina i jakost. Takva potvrda vrijedi 15 godina ili dok se rakija ne potroši, ali samo za adresu na kojoj je vlasnik. Potvrda se mora čuvati, a ako vlasnik mijenja adresu, mora pribaviti novu potvrdu.

Za vlastite potrebe nema drugih mogućnosti pečenja rakije. Istina, Mađarska je takvu praksu uvela prije pristupanja Europskoj uniji, ali su sada uvjeti još i postroženi. Za velike količine rakije namijenjene prodaji postoje pecare u velikim firmama, ali takva rakija mora biti originalno punjena u boce različitih veličina s markicom na čepu. Takva rakija ne može se čuvati u posudama ili buradima.

U Mađarskoj ima gotovo 590 pecara poput Jozine, a u županiji Baranya 12 ili 13. U okolici Ivanidbe nema mnogo većih voćnjaka, a šljive obilnije rode svakih četiri do pet godina. Mađari najčešće peku rakiju od jabuka i krušaka, a upravo se kruškovača najviše troši i cijeni.

Slavonsko kolinje i pečenje rakije kod nas su neizostavne teme u svakom razgovoru o poljoprivrednoj proizvodnji u uvjetima Europske unije. Tada smo skloni spominjati kulen i šljivovicu kao nedodirljivi hrvatski brand, jer nam odgovara da nitko ne dira u naš stoljetni način življenja i prehrane. Ako želimo biti iskreni, priznat ćemo da je seljak u Slavoniji oduvijek teško živio i uglavnom bio upućen na vlastitu proizvodnju. Kolinje u seoskom dvorištu i pečenje rakije bili su poslovi koje ljudi nisu jednom godišnje obavljali da bi stvorili hrvatski brand, nego da bi osigurali prehranu za dugu godinu ispunjenu teškim poslovima. Kod mnogih je i danas tako. A primjer iz susjedne Mađarske najbolje govori do kakvih će promjena doći ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: