Odlukom HRT-a o ukidanju dopisništava u jedanaest gradova i naknadnim raspisivanjem internog 'zamjenskog' natječaja za dopisnike u tim 'malim' dopisništvima, uprava javne televizije prošlog mjeseca nastavila je provoditi svoj netransparentni plan restrukturiranja koji je, osim kaosa na Prisavlju, uzrokovao bijes hrvatskih župana i lokalnih političara od kojih su neki su pozvali i na bojkot plaćanja rtv pretplate.
No, bez obzira na popravni ispit Radmanove uprave koja izborom 22 'zamjenskih' dopisnika želi umiriti lokalnu vlast i građane tvrdeći da će na taj način nastaviti 'izvršavati svoje sadašnje lokalne i regionalne programske obaveze', dodatna objašnjenja pokazuju i sve manjkavosti tog, prema svemu sudeći, improviziranog i nedovoljno osmišljenog plana iz 'kreativne radionice' Radmanova HRT-a
'Dopisnici će biti opremljeni najsuvremenijom multimedijalnom tehnologijom i komunikacijskim sredstvima te proći dodatnu edukaciju kako bi mogli postići veću mobilnost i efikasnost i raditi za sve medijske platforme HRT-a..,Time je HRT vrlo jasno pokazao namjeru jačanja dopisničke mreže, navodi HRT pritom izostavljajući očite manjkavosti postojećeg plana.
Prije svega, Radman je tijekom dosadašnjeg mandata donio niz kontroverznih odluka, no ukidanje dopisništava isprovociralo je dosad najviše buke i kao posljedicu imalo akciju dosad najširih razmjera protiv Radmanovih interventnih i kontroverznih mjera koje provodi u sklopu svog plana restrukturiranja.
Reagirali su predstavnici Hrvatske zajednice županije i župani pojedinačno, reagirao je HDZ, svoje je rekao i predsjednik saborskog Odbora za medije laburist Branko Vukšić, packe su dijelili i neki od novoizabranih hrvatskih EU parlamentaraca, da bi zaključno i neki od gradonačelnika tražili od 'prisavskog faraona' Gorana Radmana da odluku o ukidanju dopisništava jednostavno - povuče.
I udruge civilnog društva, njih oko sedamdeset okupljenih u Platformi 112, zatražilo je preispitivanje opravdanosti Radmanova obračunavanja s HRT-ovim zaposlenicima u provinciji, daleko od Radmanu nedodirljivog Prisavlja.
Naime, odluka o ukidanju dopisništava osim bacanja ljudi na ulici stvara i, kako je dobro opisao Novi list, bojazan da će te iste lokalne zajednice postati još nevidljivije i marginalnije te da će najprije stradati teme koje nisu dnevna politika, kao što su obrazovanje, kultura, znanost i civilno društvo pa sve do potencijalnog stvaranje nemjerljive štetu u praćenju položaja i afirmacije nacionalnih manjina.
Uglavnom, štetu onome što bi trebala biti osnovna funkcija i programska obaveza javne televizije na koju se Radmana upozorava i online peticijom kojom se traži provođenje mjera štednja negdje drugdje - konkretnije u administraciji.
-Zagreb nije Hrvatska! Ukidanjem mreže HRT-ovih dopisništva u Karlovcu, Požegi, Slavonskom Brodu, Metkoviću, Sisku, Gospiću, Krapini, Novoj Gradiški, Županji i Virovitici dokida se osnovna funkcija javne televizije, a to je informiranje na području cijele Hrvatske. Tražimo od HRT-a da sačuva dopisništva, a mjere štednje provede na pratećim službama i podizanjem efikasnosti' tekst je online peticije pokrenute protiv odluke glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana.
No, bez obzira na veliki otpor, Radman nastavlja svoj plan i nudi uvođenja 22 'zamjenska' dopisnika što bi trebalo maskirati ispunjavanja funkcije javne televizije i u lokalnoj zajednici. I taj plan je manjkav i problematičan.
Koliko je uopće zaposlenih?
Konkretno, dodatno osposobljavanje dopisnika koje HRT tek treba izabrati znači da će ispunjenje svojih programskih obaveza prema lokalnoj zajednici biti odgođeno za nekoliko mjeseci, i kako je navedeno u Novostima, bez ikakve garancije hoće li to to donijeti ikakav kvalitetan pomak u sve lošijem programu – ili još gore – mogle bi se ostvariti crne slutnje da će dovesti do potpunog raspada regionalnog programa.
S druge strane, izostavivši ispunjavanje programskih obveza, ostaje upitno i koja je zapravo namjera prvog vala otpuštanja s javne televizije i zašto je Radman 'bolne rezove' u svom planu restrukturiranja HRT-a to započeo u borbi u provinciji.
Upitno i što je Radman htio dobiti prvim rezanjem broja zaposlenih kojih je na javnoj televiziji više od 3000 i zašto s planiranim otpuštanjem više od 650 ljudi u iduće dvije godine počinje upravo tamo gdje očekuje najmanji otpor – u dopisništvima daleko od Prisavlja.
S druge strane, pak, uoči sjednice Nadzornog odbora koja je, prema posljednjim informacijama, odgođena do kraja mjeseca - očekuje se i Radmanovo očitovanje o gorućem problemu – odnosno nastavak rasprave o evidenciji nazočnosti radnika Poslovne jedinice (PJ) Poslovanje HRT-a u, kako se navodi, štićenom prostoru od 1. siječnja do 30. lipnja prošle godine. Štićeni prostor je, naravno, zgrada na Prisavlju – radno mjesto koje, prema podacima iz evidencije, administrativci, menadžeri i djelatnici u pratećim službama HRT-a formacijski raspoređeni u PJ Poslovanje - iznimno rijetko posjećuju.
Prema dokumentima o dolasku na posao HRT-ovih administrativaca koje smo dobili na uvid, izričito se navodi i da i kada bi dostavljena evidencija nazočnosti radnika bila jedini kriterij utvrđivanja potrebnog broja izvršitelja, 'ugrubo ispada da bi PJ Poslovanje mogla raditi samo s trećinom' ili u najboljem slučaju - polovicom sadašnjeg broja radnika s potpuno iskorištenim radnim vremenom'.
Pritom na HRT-u ne znaju ni točno koliko ljudi radi u PJ Poslovanju jer je, primjerice, evidencijom za siječanj obuhvaćeno 249, za veljaču 222, i za svibanj 290 zaposlenika. Zaključak se sam nameće - ili je od veljače došlo do značajno većeg zapošljavanja administrativnog osoblja ili je evidencija za prvo tromjesečje prošle godine., što nikoga na HRT-u ne brine, nepotpuna i kao takva pod veliki znak upitnika stavlja provedbu namjeravanog plana otpuštanja viška zaposlenih koji se ne može napraviti bez potpune slike koliko je uopće zaposlenih i gdje na javnoj televiziji
No, i takvi nepotpuni podaci ostavljaju katastrofalnu sliku HRT-a - primjerice prema izvješću za siječanj čak 190 od 249 zaposlenika izostalo je s posla više od 10 posto ukupnog fonda od 184 radnih sati. Upravo je 'deset postotni izostanak' s posla – 18 sati u siječnju ili dva i četvrt radna dana u 'normalnim' tvrtkama, kriterij kojeg Nadzorni odbor HRT-a preporuča kao osnovu za 'izricanje mjera za sve radnike s određenom razina manjka'. Radnih sati – naravno. To se prvenstveno odnosi na većinu administativaca kojima, za razliku od novinara , terenski rad nije u opisu radnog mjesta.
Odgovore na pitanja namjerava li uprava HRT-a pod direktorskom palicom glavnog ravnatelja Gorana Radmana i ravnatelja poslovanja Borisa Sruka početi rezati i višak zaposlenih prisavskih administrativaca, do zaključenja ovog broja Objektiva nismo dobili.
Dopisnike bacaju na cestu, podobnima daju povišice
Potpisom na anekse ugovora glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman nedavno je odobrio i drastične povišice za, kako je Index objavio, čak 25 poznatih HTV-ovaca u Informativnom medijskom servisu (IMS).
Povišice je, kako je objavljeno u medijima, za svoj krug bliskih suradnika predložio šef IMS-a Tomislav Špoljar koji je na tom visokopozicioniranom mjestu u prisavskoj piramidi zasjeo u fotelju svog prethodnika Zorana Šprajca. Imena svih dobitnika većih plaća još nisu poznata, no na najnoviju odluku već je reagirao odsjek Hrvatskog novinarskog društva na Prisavlju, na čelu s Elizabetom Gojan. Predstavnici HND-a održali su sastanke s glavnim ravnateljem Radmanom i v.d. ravnateljicom programa Marijom Nemčić, ujedno i ravnateljicom produkcije. Odlučeno je da će se ovo pitanje dalje rješavati unutar kuće, iako u HND-ovoj prisavskoj ispostavi ne vjeruju da će Radman povući odluke o povišicama.
