"Sijat ćemo ono što se od nas traži, ali želimo cijenu koja jamči isplativost proizvodnje!", jasno poručuje Antun Laslo, predsjednik Udruge obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život. Predlažu zbog toga i sastanak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, sjemenara i otkupljivača na kojem bi se definirale potrebe i najbolji sortimenti jer će ove godine, kažu iz Života, 70% pšenice završiti kao stočna - prema novom Kodeksu o otkupu žitarica i uljarica, iako se takva, sa hektolitrom iznad 74, lani koristila za ljudsku prehranu. Od Kodeksa koji ih je doveo pred gotov čin, se ograđuju, jer je donesen prošlog studenog, a u njegovoj izradi, napominju, nisu ni sudjelovali. Nepoznati su i uvjeti prema kojima će pšenica biti isplaćena - piše specijalizirani potal za poljoprivredu Agroklub.
"Kodeks je napravljen planski, na štetu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i to je još jedna velika pljačka onih koji se bave proizvodnjom žitarica. Trebao se izraditi u kolovozu, pred sjetvu, kada se trebalo znati koji sortiment pšenice Hrvatskoj treba te se proizvođače uputiti na nju", dodao je Laslo.
Prema navodima poljoprivrednika Dražena Tonkovca iz Čepina, u Hrvatskoj ne postoji niti jedna tvrtka koja je ovlašteni baždaritelj instrumenata s kojima se mjeri količina proteina i glutena u sjemenu. "U Hrvatskoj ne postoji tržište pšenicom kada imate takvu situaciju", upozorava Miroslav Kovač, tajnik Udruge Život.
Domaće tržište pšenice smatraju neorganiziranim i načetim, a netočnim drže i navode kako njegovu cijenu formiraju tržišta u okruženju jer se trenutno u Europi za kilogram ove krušarice može dobiti 1,50 kuna, dok ju domaći farmeri predaju za 1,05 do 1,15 kn/kg. "Imamo čak i dojava kako silose s pšenicom prazne kamioni koji ju odvoze u nepoznatom pravcu. Mešetari su tu pšenicu preprodali, uzeli dobre novce, oštetili proizvođače, ali i potrošače jer izvozimo pšenicu, a uvozimo brašno, tjesteninu pa čak i kruh", ističe Laslo.
Samo prošle godine, iznijeli su podatak, iz Hrvatske je izvezeno 480.000 tona ove krušarice što smatraju ogromnom količinom koja kod nas nije samljevena, prerađena i distribuirana. "Seljaci pšenicu ne prodaju, nego predaju zbog duga", upozorava Kovač.
Problem otkupne cijene koja se ne zna ni nakon završetka žetve vuče se već godinama, a sve bi bilo jednostavno, kažu, kada bi se pridržavali europskih uredbi o regulaciji tržišta.
"Hrvatska ima instrumente koje joj je dala Europska unija čija smo članica, a naša Vlada i Ministarstvo trebalo bi se pridržavati onih insturmenata i načina prema kojima može intervenirati na ovako načetom i neorganiziranom tržištu pšenice, kao što je danas u Hrvatskoj", zaključuje Kovač.
Miroslav Kovač, tajnik udruge, iznio je i neslužbeni podatak kako je omjer proteina bio veći na poljima koja su zasijana tavanušom nego certificiranim sjemenom, a Zvonko Pipić, potpredsjednik Udruge, rekao je kako su se poljoprivrednici u ovakvoj situaciji potpuno predali pa ni za prosvjede više nemaju snage. Nitko ne stoji iza njih, prepušteni su sami sebi.
Naglašavaju kako u Hrvatskoj više ne postoji tržište otkupa pšenice, dio otkupljivača pšenicu uzima prema starom, a dio prema novom pravilniku. "Ne postoje partneri, ugovorni odnosi, burza - kod nas jači kvači. Ucjenama dolaze do sirovine i dalje se sa pšenicom manipulira prema volji otkupljivača."
