VOĆIN - Drevno marijansko svetište Gospe Voćinske gotovo je pet stoljeća stjecište utjehe i nade slavonskog puka u kojem se svjedočanstva vjere i kulture ovih prostora susreću nesvakidašnjom snagom i duhovnom karizmom. Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije, rijedak dragulj slavonske gotike i jedan od posljednjih prema istoku, pretrpio je u proteklih pola stoljeća novije hrvatske povijesti čak dva teška razaranja, nakon kojih je to remek-djelo staroga graditeljstva tražilo temeljitu obnovu. Spaljena koncem 2. svjetskog rata, na završetak je obnove čekala ravno četiri desetljeća, da bi do temelja bila razorena ponovno početkom Domovinskoga rata. Kao nijemi svjedok ljudske mržnje ostao je tek dio nekadašnjeg 30-ak metara visoka zvonika, ali i ključni elementi potrebni da se crkva rekonstruira i obnovi u izvornom gotičkom duhu. Desetogodišnji radovi na kojima je radio cijeli tim uglednih domaćih stručnjaka primiču se kraju, a cijeli posao u kojem predstoji posebno delikatno uređenje interijera i unutrašnjosti zdanja, vrhunac je obnove sakralne spomeničke baštine u nas.
“Ona je potpuno istovjetna izvorniku jer smo za arheoloških istraživanja i čišćenja pronašli u podu kamenom označene sve ključne kutove crkve. Ona je u nas rijedak primjer faksimilne obnove prema svim raspoloživim dokumentima, fotografijama i očuvanim elementima koji su omogućili kvalitetnu rekonstrukciju”, ističe Božica Marić, stručna suradnica Požeške biskupije na projektu Voćina. Prema riječima voditelja radova, mons. Josipa Devčića, radilo se izvornim materijalima i graditeljskim tehnikama pa je tako u samo zdanje ugrađeno, primjerice, više od 300 kubika ručno klesanog kamena. Voćin uistinu podsjeća na staro gotičko gradilište iz kojega se velebna građevina pomalja iznova u onoj gotičkoj čistoći izvorne samostanske franjevačke crkve s kraja 15. st., kada je prvotno podignuta. Interijer je povjeren uglednim imenima hrvatske suvremene umjetnosti - akademicima Vulasu i Biflu, dok će tri kapele uz lađu crkve krasiti djela slikara Ive Dulčića.
“Središnje raspelo bit će od teške slavonske hrastovine, oltar i ambon od kamena, a kompoziciju svetišta upotpunjavat će i svijećnjaci u poliranoj bronci, svaki posebno modeliran, svaki skulptura za sebe”, pojašnjava Vulas. Kompletna obnova i rekonstrukcija voćinske crkve procjenjuje se u konačnici na 36 milijuna kuna, koje su zajednički osigurale Požeška biskupija i država, točnije Ministarstvo kulture te ono regionalnog razvoja. Prema riječima požeškoga biskupa, msgr. dr. Antuna Škvorčevića, kroz obnovu crkve želi se dostojan spomen postaviti i onima koji su za nedavnoga rata mučki ubijeni u voćinskom kraju. Nakon obnove započet će istraživanja nekadašnjeg samostanskog sklopa, sjeverno od crkve.
