Prvo ovogodišnje izdanje prigodnog poštanskog bloka iz serije Minerali i stijene pušteno je u promet krajem siječnja. Riječ je o dvjema markama, obje nominalne vrijednosti 2,50 eura, s motivima minerala sumpora i stijene serpentinit. Autor marke je Dean Roksandić, dizajner iz Zagreba. Prigodni blok čine dvije marke izdane u nakladi od 20.000 blokova. Uz izdanje je objavljena i omotnica prvog dana (FDC).
Tekst popratnog letka napisala je Biserka Radanović-Gužvica, Hrvatski prirodoslovni muzej, koji u cijelosti možete pročitati na www.posta.hr.
Sumpor – Radoboj, Hrvatsko zagorje
Jedan od najstarijih poznatih kemijskih elemenata je sumpor, a kad se u prirodi pojavljuje u svom elementarnom obliku govorimo o mineralu iz razreda samorodnih elemenata koji pripada skupini nemetala. Samorodni sumpor najčešće nastaje u blizini vulkanskih otvora i fumarola, sublimacijom iz struje vrućih plinova, a manje količine mogu nastati trošenjem sulfidnih i sulfatnih minerala. Sumpor je deseti najzastupljeniji element u svemiru gdje nastaje u unutrašnjosti masivnih zvijezda fuzijom silicija i helija, dok se u obliku sulfida pojavljuje u mnogim vrstama meteorita, posebice običnim i ugljičnim hondritima. Na našem planetu Zemlji, sumpor je još češći te se kao peti najzastupljeniji element pojavljuje ili kao sastavni dio sulfidnih i sulfatnih minerala, ili kao samorodni element. Poznato je više od 1000 različitih vrsta minerala koji u svom sastavu sadrže sumpor, što je posljedica sposobnosti sumpora da tvori spojeve s brojnim drugim kemijskim elementima.
U svojoj knjizi „Specijalna mineralogija“ Fran Tućan za sumpor navodi sljedeće: „U Hrvatskoj mu je najvažnije nalazište u Radoboju kod Krapine, gdje se nalazi u sarmatskom laporu... Razvio se u dva sloja. U gornjem sloju, koji je sastavljen od crnkasta prhka škriljca, ..., razasut je sumpor u grudama, koje su velike kao orah, jabuka i čovječja glava. Ispod toga sloja leži sloj pješčanog škriljca pun okamina kukaca i bilja, a ispod njega sloj sa sumporom, koji je izmiješan sa sivom škriljčevom tvari.“ Sumpor je u Radoboju otkriven početkom 19. stoljeća čime je započela rudarska povijest tog kraja, a eksploatacija sumpora korištenjem svjetski poznatog radobojskog stroja trajala je više od stoljeća.
Serpentinit – Roknić strana, Bović, Banovina
Serpentinit je stijena koja se većim dijelom sastoji od jednog ili više minerala iz skupine serpentina – filosilikatnih minerala koji se u prirodi javljaju kao gusti lističavi ili vlaknati agregati nastali niskotemperaturnim hidrotermalnim procesom izmjene minerala olivina ili piroksena u primarnim ultrabazičnim stijenama. Radi se o metamorfnoj stijeni zelene do tamnozelene boje, mrežaste ili rešetkaste teksture koja nalikuje na zmijsku kožu pa je i dobila naziv prema latinskoj riječi serpens što znači zmija.
Na području Banovine se serpentiniti pojavljuju kao dijelovi starijih metamorfnih i ultramafitnih kompleksa koji su povezani s ostatcima nekadašnjih oceanskih litosfernih ploča. Dio je to Centralnog dinarskog ofiolitnog pojasa koji se proteže od Banovine preko Bosne i Hercegovine sve do Srbije i predstavlja dio davnog Neotethys oceana koji se počeo formirati prije otprilike 250 milijuna godina razdvajanjem superkontinenta Pangee na Lauraziju i Gondvanu. Taj davni ocean nestao je prije otprilike 50 milijuna godina kada se Indijska tektonska ploča sudarila s Euroazijskom pločom, čime je nastao planinski lanac Himalaja.
