Banner
Reformist Čačić: Sramotno dovoditi u vezu zločinačku NDH s Domovinskim ratom
SABA: Raos izjednačio ustašku NDH s današnjom suverenom i demokratskom Hrvatskom
Oboljeli od rijetke bolesti srca i dalje čekaju dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Plenković: Svi dijelimo vrijednosti jednakosti i poštivanja manjina
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Milošević: Raosova izjava o NDH je sramotna
Jutarnji list: Postroženi uvjeti za gotovinske kredite

  Aktualnosti

Prva godina Antidiskriminacijske linije – 174 poziva zabrinutih građana

        23.07.2015.         1593 pogleda
Prva godina Antidiskriminacijske linije – 174 poziva zabrinutih građana

Strah i nedovoljno informacija najbolji su saveznici diskriminacije, kojugrađani najčešće ili ne prepoznaju ili se boje protiv nje boriti. Upravo u edukaciji i suzbijanju ovog problema pomaže im Antidiskriminacijska telefonska linija, koju je u srpnju prošle godine pokrenula pučka pravobraniteljica.

„U kontaktima s građanima uočili smo kako im nedostaje informacija što diskriminacija jest, kome se mogu obratiti i, ono što je najvažnije, tko ih može zaštititi. Ovo je jedina telefonska linija u Hrvatskoj posvećena isključivo problemu diskriminacije, a pozivi koje smo do sad primili govore nam kako jenjezino otvaranje zaista bilo potrebno“, izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Tijekom prve godine postojanja Antidiskriminacijske linije, pomoć je pozivom zatražilo 174 građana. Iako imčesto pomogne i razgovor sa savjetnicima, pučka pravobraniteljica je od pokretanja linije otvorila i 29 predmeta. U njima su ispitivani postupci, primjerice, bolnica, policije, državnih tijela, privatnih tvrtki i poslodavaca.

Naše godine, obrazovanje, imovinsko ili zdravstveno stanje, nacionalna i etnička pripadnost ili spol samo su dio razloga zbog kojih netko može drugačije postupati prema nama pri zapošljavanju, liječenju ili, primjerice, tijekom našeg obrazovanja. Tada postoji mogućnost da se radi odiskriminaciji. U 2014. godini pučka pravobraniteljica je, na vlastitu inicijativu ili nakon pritužbe građana, otvorila 263predmeta, u kojima je istraživala sumnju na diskriminaciju, najčešće na osnovu rase, etničke pripadnosti ili boje kože i nacionalnog podrijetla, te u području rada i zapošljavanja.

No,broj pritužbi ne prikazuje stvarni razmjer problema. Naime, Europska komisija navodi kako je tek jedna trećina građana EU u potpunosti svjesna da ih od diskriminacije štite zakoni.U Hrvatskoj, prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, građane štite ponajprije sudovi, dok je središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije pučka pravobraniteljica. Prema njezinim iskustvima,mnogi koji diskriminaciji svjedoče ili su je i sami doživjeli, ne znaju je prepoznati, a kada i znaju o čemu je riječ, često ih je strah nešto poduzeti.

„Građani nemaju povjerenja u institucije, boje seneizvjesnosti, dugotrajnosti i troškova sudskog postupka, kao i viktimizacije, gubitka posla ili dodatnog pogoršanja radnih uvjeta nakon prijave poslodavca. No, pomoći im možemo jedino ako diskriminaciju prijave“, kaže pravobraniteljica Vidović.

Svi koji vjeruju da nemaju jednak položaj ili mogućnosti kao drugi, ali i svi koji žele doznati više o ovom problemu, odgovore na pitanja mogu dobiti na Antidiskriminacijskoj liniji01 4851 854, svaki radni dan od 9:00 do 13:00.

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti