Banner
Beroš: Epidemiološka situacija dobra, no okupljanja mogu pogoršati stanje
DHMZ: Pretežno sunčano i vruće, popodne mogući pljuskovi
Više turista nego cijele 2020., iznos fiskaliziranih računa bolji od 2019.
Sudarila se dva teretna vlaka kod Križevaca, ozlijeđen strojovođa
Prijatelji životinja: Pripazite gdje ostavljate životinje na čuvanje
Još dvije braniteljske udruge osudile istup Vučemilovića i podržale Medveda
Plenković ponovno pozvao građane na cijepljenje

  Promet

Pruga Varaždin - Dalj: Od „podravske magistrale“ do „lokalne pruge“ (prvi dio)

  Vlado Hanžek, dipl.ing           05.06.2011.         12412 pogleda
Pruga Varaždin  - Dalj:  Od „podravske magistrale“ do „lokalne pruge“ (prvi dio)

Pruge se razvrstavaju na pruge od važnosti za međunarodni prijevoz, na pruge od važnosti za regionalni prijevoz i na pruge od važnosti za lokalni promet. Željezničke pruge od važnosti za međunarodni prijevoz  razvrstane su na glavne (koridorske), spojne i priključne pruge. Željezničke pruge od važnosti za regionalni  prijevoz i željezničke pruge od važnosti za lokalni prijevoz razvrstane su na željezničke koje se nastavljaju na pruge u susjednim državama i na one koje se ne nastavljaju  na željezničke pruge u susjednim državama. Jedna od tih pruga je i pruga s oznakom R202 odnosno pruga Varaždin - Koprivnica - Virovitica - Osijek - Dalj (ili skraćeno pruga Dalj - Varaždin), koja je duga 250 kilometara. To je „regionalna pruga", popularno nazvana „podravska magistrala" (bez obzira na to što trasa pruge najmanje prolazi kroz Podravinu), koja je 2006. godine proslavila 30. obljetnicu od posljednjeg kapitalnog remonta.

Sve dok nije bilo kapitalnog remonta pruge Osijek - Strizivojna/Vrpolje, pruga Dalj - Varaždin bila je vrlo važna za regionalni prijevoz između sjeverozapadne, sjeveroistočne i središnje Hrvatske. Bila je to glavna veza željeznicom između Osijeka i okružja Zagreba. Na toj pruzi odvija se prijevoz putnika i robe i ista nije elektrificirana. Do sada su po njoj prometovali vlakovi brzinom od 80 do 100 kilometara na sat. Iznimka su bili pojedini lukovi u kojima je brzina ograničena na 30 do 70 kilometara na sat. Po dionicama remonti su bili izvedeni: Varaždin - Koprivnica (1985), Koprivnica - Pitomača (1981), Pitomača - Slatina (1978/1980), Slatina - Feričanci (1981), Feričanci - Našice (1981), Našice - Osijek (1974/1976), Osijek - Osijek Donji Grad (1981 - rabljeno gradivo) i Osijek Donji Grad - Dalj (1962 - rabljeno gradivo).

Izvor: Željezničar, rujan 2006, autor Stjepan Debeljak

Ukidanje lokalnih pruga ima utjecaja na budućnost „podravske magistrale"

 Riječ je o dionici Pčelić - Sirać dugoj 54  kilometara na pakračkoj pruzi, odnosno o pruzi Pčelić - Banova Jaruga i dionici pruge Našice - Pleternica dugoj 42 km. na pruzi Našice - Nova Kapela. U ovome slučaju radi se obustavi prometa pa je situacija utoliko nepovoljnija što nisu ponuđene informacije o mogućim drugim rješenjima, na primjer o revitalizaciji istih pruga kao što se radi u Austriji, Japanu i posebice u Njemačkoj. U načelu, o zatvaranju ili revitalizaciji pojedinih pruga ili njihovih dijelova moraju se provesti studijsko-projektna istraživanja opravdanosti, isto kao i prigodom izgradnje novih pruga, jer su i posljedice vrlo slične.

Sada se  uviđa da zatvaranjem spomenute dvije dionice poprečna povezanost podravske i savske magistrale postala drastično prorijeđena. Na zapadu su te dvije magistrale poprečno povezane  samo prugama  Koprivnica -  Dugo Selo (Kloštar - Bjelovar - Križevci - Dugo Selo),  a na istoku prugom Osijek - Strizivojno/Vrpolje. U skladu s time u cjelini je uveliko pogoršana topologija željezničke mreže tog prostora. Tako velika udaljenost između poprečnih spojeva dviju magistrala na istoku i zapadu utječe na veliko produljenje prijevoznih putova željeznicom, čime se znatno smanjuje konkurentnost pruge Varaždin - Dalj.

 

Ako se pomirimo sa činjenicom da se pruga Banova Jaruga - Pčelić morala negdje „rezati" i da dio službenih  mjesta  mora  ostati bez  neposredne  željezničke  veze, a  drugi dio može imati veze samo s jedne strane, onda je mjesto „rezanja" trebalo utvrditi ozbiljnije i studioznije. Zbog isključenja pruge Banova Jaruga - Pčelić iz prometa, prijevoz robe mora se obavljati preko Dugoga Sela i Koprivnice, što je 72 km. dulji put za prijevoz umjetnog gnojiva iz Kutine za Viroviticu i njezin poljoprivredni revir, željeznica sigurno gubi. Sličan primjer jest i prijevoz šećerne repe iz Novske i okolice u šećeranu  u Viroviticu (obilazni prijevoz željeznicom dulji je za 82 km) te prijevoz kamena tučenca iz Sirača za Koprivnicu (prijevoz željeznicom dulji je za 46 km). Treba naglasiti da su u pitanju masovni tereti, dakle tipični prijevozi za željeznicu, pa se ona na sve načine mora truditi da takve prijevoze najprije zadrži, a potom mora osvojiti i nove prijevoze.

U prilog tome ide i činjenica da se do kraja ovoga mjeseca (nakon dvije godine odgađanja) pušta se u promet industrijski kolosijek „Našicecement" za potrebe poslovnog sustava „Nexe grupa". Prema planovima tvrtke „Našicecement", za opseg proizvodnje od oko milijun tona cementa i klinkera na godinu, željeznicom bi se u otpremi i dopremi ukupno prevozilo više od 800.000 tona tereta, i to uglavnom gipsa, troske, pepela, ugljena, petrolkoksa, cementa i klinkera.

Da li je donesena loša odluka kada je pruzi Varaždin - Dalj dodijeljen status regionalne pruge a ne međunarodne priključne,  unatoč činjenici što se ista u Koprivnici spaja na Vb a u Osijeku na Vc koridor.

Popratni linkovi:

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDeljezni%C4%8Dke_pruge_u_Hrvatskoj

 http://www.vecernji.hr/regije/sdp-zeljeznicom-hrvatska-moze-zaraditi-vise-nego-turizmom-clanak-114994

 http://www.nacional.hr/clanak/10921/rh-ce-nakon-2006-odrzavati-pruge-na-kojima-ce-zaradivati-stranci

http://www.virovitica.net/zatvorena-pruga-pcelic-sirac/13194/

 http://www.index.hr/vijesti/clanak/raspad-sistema-u-hzu-nemaju-za-place-pa-ukidaju-prometovanje-na-odredjenim-dionicama/490831.aspx

 

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/44370/zeljeznicke-pruge-u-katastrofalnom-stanju.html

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

Tomo
7.6.2011. 19:14
Ja samo mogu pohvalit HŽ. 2-3 puta mjesečno idem sa Podravkom ZG-VT-ZG --- 2.20h traje putovanje. Uvjek idem 1 razredom ... povratna karta je cca 170kn ... popijem koje pivo do doma ... udobnost super. Dobro ajd da su bar sve pruge kao Križevci-Zagreb ... udobne i brze auuuuu pa di bi bio kraj
anakonda
7.6.2011. 11:21
"Pruga se za sada ne nalazi ni na jednom koridoru, niti povezuje koridore....."

Mene samo zanima tko je potpisao ovu laž? pruga Varaždin - Dalj se spaja u Koprivnici na Vb koridor a u Osijeku na Vc koridor.
Isto kao i podatak da je pruga KNIN - ZADAR dobila status MEĐUNARODNE PRIKLJUČNE PRUGE? KOJI SU KRITERIJI BILI ZA DODJELJIVANJE RANGA PRUGE?

Izgleda da sve materijale hdz-ovci ne čitaju, već samo potpisuju po nalogu PARTIJE????
kako drugačije protumačiti ovu glupost i unatoč činjenici da su bili JAVNO "UPOZORENI" NA OVU NEPRAVDU.
vezni100
7.6.2011. 10:05
Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012. godine I Strategija prometnog razvitka RH. To su dva dokumenta koje je donio Sabor RH. U oba dokumenta ugrađeni su planovi razvoja, odnosno financijskih ulaganja u željezničku mrežu RH. Tko ih je čitao, mogao je vidjeti da planovi financijskih ulaganja u prugu Dalj - Varaždin su samo u smislu da se zadrži minimalna sigurnost prometovanja vlakova na toj pruzi, dakle bez znatnijih ulaganja pruga, odnosno neke dionice, će se s vremenom, a to je vrlo brzo, dovesti u stanje da će biti pred zatvaranjem. A to je normalna posljedica koja se javlja nakon sustavnog zanemarivanja od strane aktualne politike. Dragi moji čitatelji, gore opisano ne događa se slučajno, već je to u skladu sa politikom vlasti koja smišljeno i sustavno uništava sve ono što misle da je potrebno u cilju ostvarivanja ostanka na vlasti. Odlukom o razvrstavanju željezničkih pruga iz 2006. godine, dokument koji je također donio Sabor "lijepe naše" svrstao je ovu prugu, ili bolje rečeno deklasirao ju je u regionalnu prugu, a što prema definiciji, odnosno prema kriterijima, koje je opet propisala aktualna politika, nikako tamo ne pripada. Pa i za to postoji obrazloženje, kako sam prethodno rekao, ništa nije slučajno, a to je da se za nju izdvoje mizerna sredstva koja će omogućiti da se u dogledno vrijeme, VJEROVALI ILI NE, neke dionoce te pruge zatvore za promet. S obzirom da živimo u Slavoniji, i da je odnos vlasti prema nama maćehinski, a to je dakako i vidljivo na standardu građana ove ragije, onda sve ovo što pišem, ima logike. Pitam se dokle tako???? Pitam se tko si to daje za pravo da donosi odluke koje sa strukom nemaju veze, već su čisto politički motivirane. U kontekstu toga, mogao bi otvoriti i priču o novom Pravilniku o organizaciji HŽ carga. Hvala na pozornom čitanju.
anakonda
7.6.2011. 8:26
Unatoč smanjenju brzine, pruga će se morati intenzivnije održavati radi očuvanja sigurnoga tijeka prometa. Bit će potrebno zamijeniti veliku količinu dotrajalih pragova s pripadajućim kolosiječnim priborom te određenu količinu prekomjerno istrošenih i oštećenih tračnica u lukovima, ali i dio oštećenih i prekomjerno visinski istrošenih tračnica u pravcu (uglavnom rabljene tračnice tipa S-45), te sanirati pričvršćenje kako tijekom razdoblja visokih temperatura ne bi došlo do deformacije kolosijeka.

Pruga se za sada ne nalazi ni na jednom koridoru, niti povezuje koridore, a vrlo mali promet trenutno joj ne ide u prilog. Ako pruga ili dio pruge (dionica Koprivnica - Varaždin) jednoga dana ipak postane dijelom Trans-europske željezničke mreže, onda će se i na ovoj pruzi ili dijelu pruge morati ispuniti tehnički uvjeti propisani za Trans-europsku željezničku mrežu.

JEDNOSTAVNO REČENO, OVA PRUGA JE 2006 GODINE ODREĐENA ZA ZATVARANJE. PITANJE JE SAMO TKO JE DIGAO RUKU U SABORU IZ VPŽ ZA TAKVU SRAMOTNU ODLUKU. ZATO JE I DOBILA STATUS REGIONALNE PRUGE (NE MEĐUNARODNE) DA SE MOGU OSTVARITI NEČIJE SULUDE IDEJE.
anakonda
7.6.2011. 8:19
Što je poanta ovoga članka? Vijek jednog hrastovog praga je 30 godina (bukva 25) i u uvodi su navedena vremena kada su izvršeni remonti na pojedinim dijelovima pruge. Tu svakako treba uzeti u obzir i ostale elemente pruge.

Strategija prometnog razvitka

...Uslijed dotrajalosti kolosijeka na drvenim pragovima i betonskim pragovima zastarjeloga tipa Z1e, a zbog prometne sigurnosti i omogućivanja nastavka prometa do sljedećega remonta najveća dopuštena brzina na dionici Pitomača – Osijek smanjena je sa 80 do 100 km/h na 60 do 80 km/h, a na dionici Osijek – Dalj sa 60 do 80 km/h na 40 km/h.
U srednjoročnom planu nije predviđen remont na ovoj pruzi, a trebao je biti po dionicama: Varaždin – Koprivnica 2010., Koprivnica – Pitomača 2006. Pitomača – Slatina 2003./2005., Slatina – Feričanci još 1998., Feričanci – Našice 2006., Našice – Osijek još 1999./2001., Osijek – Osijek Donji grad još 1996. i Osijek Donji grad – Dalj još 1977. godine.

S obzirom na vrlo uočljivo pogoršanje uporabnoga stanja na ovoj pruzi duljine skoro 250 km i činjenicu da u sljedećem petogodišnjem planu nisu predviđeni remonti, na njoj se mogu očekivati prilično veliki problemi. Do sljedećega remonta najveća dopuštena brzina na najstarijim i najlošijim dionicama morat će se smanjiti na 20 do 40 km/h, a najkritičnije dionice morat će se zatvoriti za promet ........
anakonda
6.6.2011. 16:53
struka upozorava na probleme željeznice ali ova vlada to ne želi priznati:

VLAKOVI. COM
Portal željezničke tematike

03 02 2011 Željeznica u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Danas cijene fosilnih gorivo u Hrvatskoj prelaze preko 9,00 kuna a procjenjuje se da će u uskoro litra goriva koštati 13 kuna. Zbog porasta cijene fosilnih goriva u svijetu željeznice dobivaju sve više na značaju. U vrijeme blokovskih podjela u svijetu se je vodila utrka u vojnom naoružanju a danas se vodi utrka u modernizaciji željeznice, odnosno tko će imati „brži“ vlak. Zadnji pozitivan slučaj se desio u Kini kada je pušten u promet super brzi vlak koji je dostigao nevjerojatnu brzinu za naše prilike od 486 km. na sat, a to je već brzina transportnih zrakoplova. U slijedećim tekstovima će se uvidjeti da super brzi vlakovi u razvijenom dijelu svijeta preuzimaju sve više putnika koji se prevoze zrakoplovima zbog ekologije, nižih cijena prijevoza i boljeg komfora kojeg nude super brzi vlakovi. Osim navedenoga super brzi vlakovi su u prednosti u odnosu na zračni promet zbog kraćeg vremena putovanja na relacijama čak i preko 1000 km. uzimajući u obzir vremena koja se koriste u zračnom prometu za putovanje autobusom naselja do zračne luke, sigurnosne provjere, let do odredišta te sigurnosne provjere i na kraju opet prijevoz autobusom od zračne luke do naselja.............
vezni100
6.6.2011. 14:20
Ovaj stručni članak govori u prilog tomu, da zanemarivanje željezničkog prijevoza u perspektivi znači loše po "našu lijepu", u smislu gospodarskog prosperiteta, odnosno neprosperiteta. Naša premijerka govori da izlazimo iz krize, već ove godine, a mjere koje se implementiraju u prometnoj grani, zapostavljanje željeznice,govore sasvim suprotno. Znam da može prodavati maglu svojim istomišljenicima,i laicima, no ne može to isto raditi struci. Sad se pitam otkud nekome takvo pravo da na takav besraman i lažan način govori kako idemo ka boljem, kad se iz daleka vidi upravo suprotno.
anakonda
6.6.2011. 13:51
nebi bilo dobro da svi jednako misle. kako članovi sžh ocjenjuju ove članke?

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKE

Željeznica - prošlost, sadašnjost i budućnost
02.02.2011. | Aktualno
Naš član iz podružnice Koprivnica g. Vlado Hanžek započeo je sa pisanjem tekstova na temu željeznice „Željeznica – prošlost,sadašnjost i budućnost“ kroz koje je prepoznat njegov rad i želja približavanja željeznice široj javnosti. Ovaj inače veliki zaljubljenik u željeznicu pronašao je način kako utjecati na promjenu mišljenja o željeznici u svojoj lokalnoj zajednici.
Njegov osnovni cilj je pokazati kako izgledaju razvijeni željeznički sustavi prikazati koje su prednosti željeznice a ponajprije kakva je korist željeznice za sve građane.
Kao i sve nas i kolegu Vladu boli stvorena slika o željeznici u Hrvatskoj i na ovaj način daje svoj doprinos da se shvati neophodna potreba razvoja željeznice.........
independente
6.6.2011. 12:40
ma lega, je..š nick, bitno je što napišeš. eto, recimo u ovoj tvojoj ničim izazvanoj reakciji si napisao više nego li gore u kilometarskom čavrljanju. napreduješ, nema što. a i materijali su ti valjda dostupni, trebao bi znati o tome dosta...
anakonda
6.6.2011. 11:04
independente
zašto mijenjaš nickove, probaj promijeniti sebe.
Ispravak tvog netočnog navoda, najjeftiniji vid prijevoza je vodni. Kao što vidiš ovo je prvi dio članaka, a što je bio cilj autora? Potaknuti raspravu vezanu za prometnu infrastrukturu vpž zbog činjenice da je na portalu VT NET objavljen članak „Virovitičke pruge nerentabilne, prijeti im zatvaranje !?“ 03.06.2006, isti članak je objavljen u glasu slavonije, novom listu...., a u listu željezničaru je objavljen tek rujna 2006. znači, očito su građani vpž dobro informirani. Informacija je bitna da bi se moglo na raspravljati o posljedicama loše prometne politike hdz-a, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini.
Mora se uvažiti i činjenica da je ovo kompleksna materija i teško ju je obraditi u nekoliko rečenica. Treba imati na umu slijedeće činjenice, da je za uspjeh i gospodarski napredak nekoga kraja potrebno imati sva 4 vida prometa: vodni, željeznički, cestovni i zračni. Gdje smo mi u toj priči?
independente
6.6.2011. 9:01
poštovani kolega anakonda. pisac ovog teksta je već napisao NIŠTA, kao i ti, na žalost u svom komentaru ( barem si malo opleo po Kalmeti i družini ). a mogu ti reći da je u željezničkoj infrastrukturi situacija jasna i čista kao suza: željeznički iliti pružni transport je najjeftiniji i kao takav nužan i na relacijama koje ti spominješ. u programu i projektima vlade Ivice Račana bila su određena i rezervirana sredstva za te, kapitalne, investicije i - TOČKA. dakle, dok je kosorova na čelu operative lijepe naše ništa od toga. dok se stvar PROMIJENI nadam se da će se planirani projekti nastaviti. pozdrav...
anakonda
6.6.2011. 8:17
ali kada nestane potok nestane i voda, a bez vode nema života.
posljedica: ljudi su odlazili sa tih prostora
sitni
6.6.2011. 8:04
Rijeka koja nema pritoke je potok,a potok vrlo lako može presušit.
Mislim da je u konačnici cilj svega gašenje dijela podravske magistrale.
anakonda
6.6.2011. 7:57
moramo uzeti u obzir nekoliko činjenica:
Mršić: Gradnja Podravskog ipsilona je privid da se nešto radi jer za tu cestu nema novaca
i
Raspad sistema u HŽ-u: Nemaju za plaće pa ukidaju prometovanje na određenim dionicama!

Sustavno izbjegavanje suočavanja s problemima

Prema neslužbenim informacijama, navodna strategija ministra Kalmeta je da se u Hrvatskoj sustavno radi na ZATVARANJU niza pružnih dionica jer su - nerentabilne. Primjerice, prema javno dostupnom dokumentu odnosno Nacionalnom programu željezničke infrastrukture sve pruge na području Virovitičko-podravske županije proglašene su NERENTABILNIM.
Procjena je da bi se nakon PETOGODIŠNJEG plana sve mogle zatvoriti, a ministar Kalmeta pritisnut velikim minusima u HŽ-u dosjetio se izbjegavanjem sanacija pruga i "PRIVREMENIM zatvaranjima" jednostavno ukinuti te dionice i to bez političke bure i NEUGODNIH pitanja u Saboru. Svrha HŽ -a tako je postala ISPLATA plaća, a ne osiguravanje prijevoza putnika.
"Moramo biti svjesni vremena u kojemu živimo. Recesija je i novca nema. Kada bude osiguran novac, tada će i krenuti sanacija. Nažalost, kada će to biti, ne mogu vam odgovoriti"....

1. nije istina dasu pruge u vpž - istina je da SU SVE PRUGE U RH NERENTABILNE A DA POLITIKA ODEĐUJE KOJE ĆE BITI ZATVORENE ZA PROMET.

2. KAKO ĆE SE VPŽ GOSPODARSKI OPORAVITI AKO NE DOBIJEMO BRZE/AUTO CESTE, A PRUGE SE UKINU?

3. A ZAŠTO NOVCA NEMA?
.....


Još iz kategorije Promet