Proslavljen Petrovdan, krsna slava slatinskih Srba

Više od dva stoljeća slavi se Petrovdan kao crkveno-narodni praznik Srba slatinskog kraja i hramovna slava Parhohije Slatinske, hrama sv. Apostola Petra i Pavla. Značaj ovog dana veći je od svih ostalih datuma u kalendaru, jer je na ovaj dan, u ime ovih svetitelja vezano u Slatini za niz značajnih događaja u narodu.

Od seobe prve velike grupe pravoslavnih Srba (Vlaha) naše prošlo je više od 500 godina. Prema povijesnim izvorima, ugarsko - hrvatski kralj Matijaš Korvin u periodu 1479-83 doselio je u preko 200.000 Srba u južnu Ugarsku (Donju Slavoniju) za obranu od Turaka. Ističe se grad Bijela Stijena sa 100-tinjak sela južno od Pakraca koje je kralj poklonio srpskom despotu Vuku Grgureviću. Nova naseljavanja Srba na prostore Slavonije nakon 1537. godine izvršena su pod Osmanskom Carstvom, pa je tako stvoreno preko 50 sela u okolici Pakraca, čime je izmijenjena etnička struktura stanovništva. Najbolje svjedočanstvo tome je popis novoosnovanog Požeškog sandžaka iz 1545. godine, koji govori o njihovom broju i vlaškom statusu pravoslavnih žitelja.

U sastavu Otomanskog carstva Srbi su ostvarivali određene privilegije koje su kasnije priznate i od strane bečke i ugarske vlasti, nakon oslobađanja Slavonije od Turaka, najprije Vlaškim Statutima, pa kasnije i Urbarskim pravima. Dakle, Srbi su kroz protekla stoljeća birali   onu stranu u sukobu koja je omogućavala opstanak naroda kao cjeline.

U sastavu Austrougarske monarhije Srbi u građanskom dijelu Slavonije uživaju jednak status kao i Hrvati, koji je podređen u odnosu na mađarsko i njemačko stanovništvo doseljeno u te krajeve.

Na molbu grofa Pejačevića, tadašnjeg vlastelina slatinskog kraju kralj Franjo III. proglasio je 1808. godine trgovištem i pravo održavanja sajmova za Petrovo i Pavlovo i Nikolinje po starom kalendaru. Nadaleko poznati slatinski sajmovi (sve do 70- tih godina prošlog stoljeća) doprinijeli su povećanju prihoda i daljeg razvoja mjesta Slatine kao trgovačkog i obrtnog središta ove mikro regije od Papuka do Drave. Srbi su sve do 90- tih godina bili značajan čimbenik razvoja grada Slatine sve do 90-tih godina, kada je njihov broj od predratnih 37,4% pao na svega 9,1%, odnosno oko 1.250 osoba.

Vijeće srpske nacionalne manjine grada Slatine nacionalno je i političko predstavničko tijelo Srba ovog kraja. Konstituirano je nakon provedenih izbora 2003. godine sa 15 izabranih predstavnika sa liste SKD Prosvjeta Zagreb. U svome izlaganju o radu vijeća njegov predsjednik Mladen Kulić istaknuo je slijedeće:

„Cijeli protekli period djelovanja i rada ovog Vijeća (11 godina) karakterisat će pitanje neugodnosti isticanja identiteta pripadnika srpske zajednice, mala izlaznost na izbore za članove vijeća, čemu su pripomogli incidenti zasnovani na nacionalnoj isključivosti i diskriminaciji pripadnika srpske zajednice, naročito u vrijeme izbornih kampanja i drugih oblika izražavanja nacionalne pripadnosti (popis stanovništva, parlamentarni izbori i dr.), kako na području Grada Slatine, tako, naročito, u stvaranju antisrpske klime na području cijele Republike Hrvatske.

 Na području Grada Slatine samo srpska manjinska zajednica ostvaruje pravo na izbor vijeća, dok predstavnici drugih manjinskih grupa nisu prema odredbama Zakona stvorili mogućnost izbora vijeće ili predstavnika. Ovakva participacija manjinske samouprave u direktnoj je korelaciji sa nivoom ostvarenih prava, jer u sredinama sa više manjinskih zajednica značajniji su pomaci. Samo u ovom Gradu i županiji Vijeće nema obezbjeđen prostor za rad od strane regionalne vlasti, a da se ne spominje da Vijeće nema osiguran rad profesionalne osobe, što je minimum uvjeta za rad ove institucije“.

Svečanu sjednicu vijeća pozdravili su uvaženi gosti dogradonačelnik Slatine Miroslav dr. Venus i zamjenik župana VPŽ Igor Pavković. Ovom prilikom uručene su i priznanje zaslužnim vijećnicima kroz sva 3 mandata: Miladinu Raliću, Milenku Obradoviću, Nikoli Zubiću i Mladenu Kuliću. Svojim stručnim radom kroz cijeli period Vijeću je pomagao i bivši tajnik grada Slatine Zlatomir Kramar čime je i on zaslužio priznanje.

Budući da je Petrovdan Vijeće srpske nacionalne manjine odabralo za svoju krsnu slavu, pravoslavni paroh slatinske parohije Dragan Gačeša posvetio je i razrezao slavski kolač. Prema riječima Veljka Uvalića – „Srbi su jedini narod na svijetu koji ima krsnu slavu, kao na najbogoudniji izraz vjere, koja je duboko ukorijenjena u pravoslavnoj, srpskoj duši kao trajni savez s Bogom“

Dan kasnije, na sam dan sv. Petra i Pavla, 12 . srpnja u parhohijskoj ckrvi u Slatini, održana je svečana Liturgija koju je predvodio paroh medinački Jovan Šaulić uz asistenciju Ratka Gatorevića, paroha iz Sl. Broda i domaćeg paroha Dragana. i tradicionalni ophod vjernika oko crkve. Velik broj pravoslavnih vjernika (preko 300) paljenjem svijeća za pokojne i svoje potrebe, te sudjelovanjem u liturgiji uz tradicionalni ophod vjernika oko crkve proslavili su svoj najveći praznik. Nakon toga organizirano je narodno veselje uz pjesmu i ples i besplatni ručak za sve nazočne.