Nakon što su radnici šumarije srušili dio šume, između Gornje Pištane i Kokočaka, ukazali su se kameni stupovi koji su nekada bili most po kojem je išla Gutmanova pruga i željeznica. Gutmanova željeznica bila je mreža pruga širine 1000 mm, a dugačka 165 km. Protezala se od Osijeka preko Valpova, Belišća, Donjeg Miholjca do Orahovice, a drugim krakom do Slatinskog Drenovca i Voćina pa gotovo do pod sam vrh Papuka, gdje su bila brojna šumska radilišta. Pruga je ponajprije bila namijenjena za prijevoz drva od slavonskih brda do Belišća na Dravi, gdje je bila tvornica za preradu sagrađena 1884. godine. Usput, prevozila je i drugi teret i putnike. Glavni odvojak ove pruge išao je od Osijeka preko Valpova i Donjeg Miholjca u Noskovce, gdje se vezao na prugu Našice - Sveti Lovrinc. Prvi dio pruge od Belišća do Kapelne gradila je tvrtka S. H. Gutmann 1890. radi eksploatacije šuma, a drugi dio pruge Noskovci - Viljevo (Kapelna) predan je u promet 1896. godine. Tri godine poslije, 1899., na prugu Osijek - Našice gradi se odvojak Belišće - Prandauovci. Pruga je ukinuta 1960-ih godina, tračnice i pragovi povađeni su, a vagoni i lokomotive izrezani u staro željezo.
