Banner
Sabor: Oprečni stavovi oko ustavnosti odluke o obuci ukrajinskih vojnika
Banožić: Postoji sprega između Milanovića i Franka Vidovića
SPH: Napad na policajce vozilom treba kvalificirati kao pokušaj ubojstva
Građani će od sutra moći nabaviti početni paket eurokovanica
DP: Školama i vrtićima imena djece žrtava Domovinskog rata
Večernji list: Može li Alketbi glasati na skupštini dioničara Fortenove?
Jutarnji list: FBI u Trogiru zbog jahte Putinova kuma

  Gospodarstvo

Prometna infrastriktura je od velike koristi za razvitak gospodarstva i aktiviranje pasivnih krajeva

  SDP VPŽ i GO SDP-a Virovitica           17.11.2011.         2210 pogleda
Prometna infrastriktura je od velike koristi za razvitak gospodarstva i aktiviranje pasivnih krajeva

 

Kad se govori o velikim infrastrukturnim projektima, uvijek se postavlja i pitanje tko treba potaknuti njihovi izgradnju. Je li to vlast, koja u tom slučaju potiče izgradnju infrastrukture, a onda izgrađena infrastruktura potiče  razvoj gospodarstva, ili je to samo gospodarstvo koje treba dati poticaj za izgradnju određene infrastrukture. Drugi slučaj je nepovoljan za gospodarski nerazvijene sredine jer nema poticaja od strane gospodarstva. U Hrvatskoj se s izgradnjom autocesta uveliko pomoglo prije svega turizmu kao gospodarskoj grani. No, kad se promatraju željeznice, stanje je posve drukčije. U željezničkom teretnom i putničkom prometu, problem je loša infrastruktura, koja je neopravdano doživjela „skromne" promjene u zadnjih nekoliko desetljeća.
Prilikom razvoja prometne infrastrukture treba ravnomjerno provoditi ulaganja, što se katkad i ne ostvaruje. Naime, prema strategiji prometnog razvoja Hrvatske, predviđeno je 5 posto vrijednosti BDP-a za prometni razvoj, od čega 40 posto za ceste, 25 posto za željeznice i preostali dio za ostale vidove prometa. No, realizacija je bila posve drugačija, u cestovnu infrastrukturu bilo je uloženo oko 85 posto dok je u željezničku samo 10 posto. SDP-ova Vlada je 2003 godine  dogovorila plan modernizacije HŽ-a bez inozemnih zaduživanja, i to po modelu preusmjeravanja trošarina od 0,60 kuna iz maloprodajne cijene benzina. Tako je trebalo biti osigurano 16,3 milijardi kuna za radikalnu modernizaciju sustava vuče na strateškim koridorima Vb. prema Rijeci, te koridoru X. od Tovarnika do Dobove, no kasnije je taj izvor sredstava preusmjeren na cestogradnju koja je stigla petu generaciju prometnica, dok se HŽ i dalje vozi po rutama otkako je uopće željeznice u ovim krajevima. Cestovna infrastruktura je kod nas razvijena na najvišoj mogućoj razini, ali je potrošila neopravdano golema sredstva, pri čemu su kapaciteti većinom godine neiskorišteni, dok istovremeno željeznica propada, jer Hrvatska, nažalost, nema jasnu viziju i strategiju prometnog razvoja.

Takav trend ukazuje da su potrebna veća ulaganja, ili barem ravnomjernija kako bi hrvatski izvoznici u prometnom sektoru mogli koristiti pune kapacitete. Loša mreža željeznica utjecala je i na manju efikasnost ukupne prometne infrastrukture. Tako se, primjerice, tri četvrtine prometa prema riječkoj luci odvija cestom pa promet još nije dostigao  prijeratnu razinu. Željeznica bi mogla imati veliku izvoznu ulogu ako u hrvatskoj konačno zaživi tkz. intermodalni prijevoz odnosno način prijevoza putnika  i robe kojim se od polazišta do odredišta kombiniraju razni oblici prijevoza.

 

Usto moramo imati na umu da je cijena transporta po kilometru kod željeznice 6 centi, kod ceste 12, a kod plovnih putova 2 centa. Vidljiv je izuzetno visok udio eksternih troškova u cestovnom prijevozu u odnosu na udio tih troškova u željezničkom i riječnom prijevozu. Europa se već odavno opredijelila za intermodalni promet i to nam daje argumente da i mi moramo razvijati naše koridore i ulagati u luke kao ishodišta i završetke tih koridora.

Nema razvoja i konkuretnosti neke zemlje ili regije bez moderne infrastrukture. Da je Vlada RH još prije nekoliko godina prepoznala važnost Hrvatskih željeznica i ulagala u njihov razvoj da postanu regionalni transportni lider, nije utopija reći da bi Hrvatskoj promet mogao donijeti zaradu kao i turizam.

 - popratni tematski linkovi:

 

http://www.vecernji.hr/biznis/hz-ukida-164-linije-cak-one-zagreba-rijeke-osijeka-clanak-33229

 

http://blog.vecernji.hr/politikonomija/2011/06/07/hrvatske-ceste-za-budale/

 

http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/24/0309006.html

 

http://een.hr/upload/Publikacije/EEN_Marco_Polo_Letak.pdf

 

http://www.vecernji.hr/vijesti/premijerka-se-hvali-cestom-a-jedan-kilometar-stoji-15-3-mil-eura-clanak-309009

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo