Profesor Siniša Brlas među virovitičkim je vjernicima istražio kako se mijenja snaga vjere starenjem

U ovo predbožićno vrijeme kada mnogi vjernici preispituju sami sebe, a poneki možda i svoju vjeru, nije loše pokazati što o „snazi vjere“ govore stručnjaci.

Mnogi ljudi vjeruju u nadnaravno, u Boga svemogućeg, i mnogima to što vjeruju pomaže u svakodnavnom životu. Međutim, koliko je ta vjera zaista čvrsta? Psihologija religioznosti ima načine proučiti kako se religiozno iskustvo oblikuje, razvija i kako djeluje na ponašanje. Tako se mogu uvidjeti uzroci i razlozi radi kojih se ljudi, a posebno mladi, obraćaju vjeri, te koje posljedice vjera i vjerovanje imaju na njihov razvoj. Saznanja o tome uvelike mogu pomoći i vjernicima samima da preispitaju sebe i tako još više učvrste vlastitu vjeru.

Virovitički psiholog profesor Siniša Brlas osmislio je i među virovitičkim vjernicima u više navrata od 2001. do 2015. godine proveo Anketu o religioznosti. Anketa je prvo provedena među učenicima-vjernicima srednjoškolskog uzrasta u srednjim školama u Virovitici, a potom i među odraslim vjernicime župe svetog Roka u Virovitici. Rezultati istraživanja među mladima pokazali su da je vjera i vjerovanje usvojeno ponašanje koje mladi prakticiraju uglavnom stoga što ono ima pozitivne posljedice na njihovo psihičko funkcioniranje, osobito u situacijama kada je to potrebno (recimo u pojedinim teškim životnim situacijama). No, razmjerno veliki dio ispitanih učenika izjavljuje kako odlazi u crkvu i prakticira vjerske obrede zbog utjecaja iz svoje okoline pa oni vjeru i vjerovanje ne doživljavaju sasvim kao njihovo intimno i osobno iskustvo, iako ne nalaze niti negativne posljedice u tome. Ovi su rezultati potaknuli novo pitanje: kako se mijenja „snaga vjere“ starenjem? Stoga su tijekom 2015. godine provedena dodatna istraživanja, ovoga puta uz veliku pomoć župe svetog Roka u Virovitici.

Profesor Brlas rezultate je prvi puta objavio na 23. konferenciji hrvatskih psihologa koja je ove godine održana u Šibeniku. Njegov je rad na ovoj konferenciji rezultat navedenih istraživanja kojima je profesor Brlas istraživao dimenzije religioznosti u širem kontekstu zaštite mentalnog zdravlja. Cilj je rada bio pokazati kako se razvija religioznost u funkciji starenja jer se ranijim istraživanja pokazalo da religiozno iskustvo ima pozitivne posljedice na mentalno zdravlje općenito, osobito na prosocijalno ponašanje. Ranijim istraživanjima „snage vjere“ kod mladih dobiven je nalaz koji upućuje na to da se religioznost kod mladoga čovjeka još uvijek razvija i da njegova vjera nije u potpunosti internalizirana (učvršćena). Novim se istraživanjem željelo utvrditi „snagu vjere“ i kod odraslih osoba (vjernika). Usporedbom nalaza kod djece (mladih) i odraslih vjernika dobili bismo bolji uvid u razvoj religioznosti tijekom ljudskog života.

Odgovori vjernika na pitanje zašto dolaze u crkvu pokazuju da je kod 51% mladih to zbog utjecaja iz okoline (odgoj ili socijalni pritisak), a 45% njih u crkvu dolazi zato što to zaista žele, dok su svi odrasli ispitanici (100%) odgovorili da u crkvu dolaze zato što to žele. Moraju li djeca i mladi dolaziti u crkvu pa to čine i kada ne žele, dok odrasli u crkvu ne moraju dolaziti pa dolaze samo oni koji to žele, ili snaga vjere jača odrastanjem i starenjem?

Rezultati pokazuju da se prosječna procjena ispitanika o njihovoj “snazi vjere” povećava što su stariji: kod mladih prosječne dobi 16,5 godina srednja vrijednost procjene na skali od 1 do 5 je 3,42, kod odraslih od 32,6 godina „snaga vjere” je prosječno 3,65, a kod starijih je osoba od 58,3 godine „snaga vjere” prosječno 3,77.

Ovi bi nalazi mogli upućivati na zaključak da se zaista tijekom života vjernika njegova vjera osnažuje. Može se zaključiti i da zdrava vjera koja raste iz “unutarnjih” potreba doprinosi očuvanju mentalnog zdravlja te je važan zaštitni činitelj tijekom života. Stoga je i vjernicima korisno znati da se religioznost razvija tijekom života, a osobito se razvija religiozno mišljenje razvoj kojega je usporedan sa spoznajnim razvojem.

Ovo je istraživanje jedinstveno jer pokazuje kako svoju vjeru doživljavaju i žive vjernici upravo u našoj sredini te kako njihova vjera djeluje na njihovo mentalno zdravlje, pa je istraživanje tako ustvari dio šire skrbi o zaštiti mentalnog zdravlja ljudi u Virovitici i Virovitičko-podravskoj županiji.