U povodu Međunarodnog dana bioraznolikosti i predstavljanja "Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.", Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) koji zastupa interese 600.000 hrvatskih građana, vlasnika šuma, pripremio je izjavu s ciljem cjelovitog informiranja javnosti.
Svjesni činjenice da moramo značajno mijenjati naše navike i ponašanje prema prirodi kako bi utjecali na ublaživanje klimatskih promjena podržavamo sve aktivnosti koje se provode s tim ciljem. Međutim, Republika Hrvatska je objavom EU strategije bioraznolikosti, kao jedna od tri europske zemlje s najvećom bioraznolikošću (uz Albaniju i Sloveniju), prihvatila ekonomski gubitak od preko 600 milijuna eura u slijedećem financijskom razdoblju Europske unije.
I u tekućem financijskom razdoblju Hrvatska je provodila visok stupanj zaštite kroz mjere Nature 2000, Direktive o pticama, Direktive o staništima i Nacionalne klasifikacije staništa bez kompenzacijskih mjera u šumarskom sektoru, a prihvaćanjem ove strategije dodatno se stavljamo u nepovoljan položaj prema ostalim razvijenim članicama Unije. Smjernice iz nove strategije predviđaju „strogu zaštitu primarnih i starih šuma“, što u našem slučaju iznosi više od 90% ukupnih šuma. Za usporedbu, u Njemačkoj ta zaštita se odnosi na maksimalno 50% šuma.
Posebno ističemo kako trenutni stupanj bioraznolikosti u hrvatskim šumama nije rezultat mjera zaštite prirode nego dugogodišnjeg predanog rada generacija šumarskih stručnjaka i vlasnika šuma, koji gospodare po načelima održivosti u skladu sa zakonima prirode već duže od 250 godina.
Doprinos Hrvatske u području prilagodbe klimatskim promjenama na području EU svakako je održivi način gospodarenja šumama, koji uključuje prirodnu obnovu te bi naše iskustvo i dostignuta znanja mogla biti primjer ostalim zemljama, a ne prepreka zbog koje nam se nameću još strože restrikcije i dodatno osiromašuju hrvatski građani.
