Premijerka Jadranka Kosor začudila se kad ju je u intervjuu na HTV-u u povodu prve godišnjice njezina mandata na mjestu predsjednice Vlade kolega Zoran Šprajc pitao je li upoznata s praksom da uprave državnih tvrtki od svojih dobavljača zahtijevaju da im ne fakturiraju sve odrađene poslove. To je način na koji se formalno iskazuje da su javna poduzeća dugove smanjila s 1,7 milijardi kuna na samo 128 milijuna kuna. Premijerka je odgovorila da za to prvi put čuje! Ako je istina da ona nije svjesna kako joj uprave javnih poduzeća 'muljaju', onda je upravo ta praksa nefakturiranja ključni primjer za ocjenu godinu dana vladavine Jadranke Kosor. Ona je vrijedna, u mnogim slučajevima i odvažna političarka, ali, nažalost, krajnje je neupućena u ekonomsko vođenje zemlje. A nema ministre (ni većinu savjetnika) koji bi joj htjeli ili znali nadoknaditi taj veliki nedostatak.
Uvjerljiv samo Čačić Ovakva vlast ne može zemlju izvesti iz aktualne recesije niti stvoriti preduvjete za zdrav rast nakon što prođu krizne godine. Veliko je pitanje ima li opozicija veći spoznajni kapacitet. Iz SDP-a još nije stigao uvjerljiv ekonomski program. Jedini za kojega bi se možda moglo reći da ima znanja, iskustva, žestine i sposobnost napraviti kvalitetan zaokret jest čelnik HNS-a Radimir Čačić. Premazan svim mastima iz godina provedenih u realnom biznisu, sasvim sigurno ne bi se iščuđavao nad činjenicom da je kooperantima javnih tvrtki zabranjeno ispostavljati fakture. Koliko god bilo opasno sada provocirati investicijski ciklus novim državnim zaduživanjima - to je, nažalost, jedino preostalo rješenje. Hrvatska će dugogodišnje pogreške morati platiti rasprodajom preostaloga nacionalnog bogatstva, morat će u koncesiju dati autoceste. A novac bi se morao potrošiti za javne radove. Rizično, ali jedino moguće. Naravno, ta žrtva imala bi smisla ako se u međuvremenu počnu ozbiljnije stvarati uvjeti da Hrvatska postane izvozna zemlja.
Dokaz da je sadašnji model posve iscrpljen jest i to kad analitičari druge po veličini banke u Hrvatskoj napokon počnu priznavati da Hrvatska ostaje u recesiji jer nema izvoza. A istodobno Hrvatska ispadne iz grupe 30 zemalja u kojima je najpoželjnije graditi trgovačke centre. Stvari su zaista postale dramatične. Premijerka je sve zbunjenija. Nije to ni čudno jer joj s jedne strane stižu sve alarmantniji podaci o stanju nacionalne ekonomije i sve slabijem punjenju proračuna. Program koji joj je savjetovan, pa ga je uzela na brzinu kao svoje sveto pismo, očito je, čak i da se provede, neće sâm po sebi povećati proizvodnju, otvoriti nova radna mjesta i izvući iz recesije. Vjerovati bez ostatka u ekonomsko spasenje u prvim mjesecima jest smirujuće, ali kad se čudo ne dogodi, postaje uznemirujuće. Premijerka bi morala na brzi tečaj ekonomije, posebno na lekciju o konfliktnosti ciljeva ekonomske politike. Jer nitko joj nije objasnio da neka mjera može na jednom području poboljšati stanje, ali istodobno izazvati neželjene učinke na pet-šest drugih strana.
Izgubljena premijerka Premijerka se u jednom trenutku zauzima za slobodno tržište u kojemu, jelte, ne možete očekivati od Vlade da se miješa u realni ekonomski život. A u isto vrijeme smjenjuje predsjednika agencije za reguliranje energetske djelatnosti jer je nisu pitali smije li se Ini odobriti povećanje cijene plina. Teško je to prihvatiti, ali premijerka bi morala vrlo kritički preispitati svoj Program gospodarskog oporavka. Nije da on sadrži pogrešne mjere, ali, sigurno je, mnogo ih nedostaje. Pogotovo u onom dijelu gdje u ovako dramatičnim okolnostima država mora pomoći u oživljavanju konjunkture. A ne samo (nužnom) štednjom smanjivati platežno sposobnu potražnju. Ako to ne učini, prije ili poslije, vlast će joj se raspasti i morat će se raspisati prijevremeni izbori. Ova situacija u Hrvatskoj podsjeća na one čudne faze kad u jednom trenutku vlast izgleda čvrsta, a već u sljedećem poklope se okolnosti i ona se jednostavno uruši. Još je opasnija izgubljenost po državnim resorima. Sad se ide na brzopotezno tjeranje u stečaj 18.000 tvrtki dužnika bez ijednog zaposlenog i imovine. Bit će to 'gadna' kazna za vlasnike! Ništa neće izgubiti, a stečajem će im nestati obveze koje nisu platili. Država će im napraviti veliku uslugu.