Predstavljena Smiljanićeva knjiga o Jovi Stanisavljeviću: Čaruga nije bio Robin Hood nego ubojica i razbojnik

Vrativši se s velikom radošću u svoj rodni grad, Virovitičanin Vlatko Smiljanić u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica uz potporu recenzenta prof. dr. sc. Stjepana Ćosića predstavio je svoju novu knjigu o već dobro poznatoj temi zlatnozubog razbojnika Čaruge - Čaruga: životopis slavonskog razbojnika Jovana Stanisavljevića 1897. – 1925.

O Jovanu Stanisavljeviću Čarugi već se mnogo zna, što izmiješano sa stvarnošću a što s mitovima i narodnim legendama. To ujedno predstavlja jedan od najvećih “problema” tematike o Čarugi. Knjiga Vlatka Smiljanića taj problem rješava historiografskim pristupom, a sve potkrijepljeno fotografijama, sudskim zapisima, te izvještajima Hrvatskog lista, koje je pod psedonimom dramatično pratila zapisivala, kako je kasnije otkriveno, poznata hrvatska književnica Marija Jurić Zagorka

Uz svu točnost i provjerenost informacija što je rezultat dugogoišnjeg istraživanja, Vlatko uspijeva izbjeći suhoparnost i monotoniju štiva. Uz samu analizu djelovanja i života Čaruge, čitatelj dobiva i znatiželjan dojam jednog lukavog i hladnog slavonskog razbojnika, najpoznatijega lica Kraljevine Jugoslavije (čak više od Stjepana Radića, kako je Vlatko ustvrdio), među ženama i poželjnog ljubavnika, koji kako smo danas doznali, svakoj od žena daje prsten u svrhu boljeg “snalaženja”.

Čaruga je rođen u mjestu Slavonske Bare, u obitelji koja tada biva jedna od najbogatijih obitelji tadašnje Virovitičke županije. Kao sin jedinac biva vrlo povezan s majkom koja nažalost umire vrlo brzo, kada je Jovanu bilo 10 godina, te je prepušten ocu koji se svojim stavom nije zastupao za njegovo školovanje. Kao mladić odlazi u rat u kojemu se počinje vidjeti njegova lukavost i zlodjelost. U ratu ubija jednog mađarskog vojnika, iz privatnih razloga te zbog tog postupka biva sankcioniran. Lažira bolest I putem toga uspijeva lažirati dokumente te naposlijetku dezertira iz vojske. Nakon rata, kada u društvu biva raspušteno stanje, priključivanjem u Zeleni kadar, Čarugin pohod započinje.

Knjiga, koju autor posvećuje svojoj majci, činjenično i na vrlo uzbudljiv način prikazuje Čarugine pohode, pljačke, svjedočanstva njegove pojave u Virovitici, sudske procese te naposlijetku i stanje u tadašnjoj državi.

Uz pridržavanje mjera na promociji su bili prisutni obitelj, prijatelji, bivši Vlatkovi učitelji, nastanici i profesori te svi oni koje zanima povijest  i Čarugin mit.  Bilo je to prvo hrvatsko predstavljanje knjige nakon što je proljetos ugledala svjetlo dana. Dogodilo bi se još tada, ali ga je spriječila korona karantena.