Primorac: U 2023. zaplijenjeno 70 tona duhana i 1100 kilograma droge
Uskoro bi moglo početi punjenje dijela Trakošćanskog jezera
Počeli radovi na gradnji vukovarske obilaznice
Šesnaest hrvatskih LGBTIQ+ organizacija ogradilo se od objave Zagreb Pridea
Bjelovarsko kazalište dobiva profesionalnu predstavu Čaruga
U veljači izdano 3,8 posto manje građevinskih dozvola nego lani
Dječja bolnica u Klaićevoj dobila novi MR uređaj, vrijedan gotovo dva milijuna eura

  Virkas

Predstavljen Zbornik nagrađenih dramskih tekstova Marin Držić 2022.

  Goran Gazdek           10.03.2024.         1300 pogleda
Predstavljen Zbornik nagrađenih dramskih tekstova Marin Držić 2022.

U okviru programa ovogodišnjeg Virkasa u Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljen je Zbornik nagrađenih dramskih tekstova Marin Držić 2022. objavljenog u nakladi izdavačke kuće Disput. Knjiga sadrži šest dramskih djela nagrađenih na natječaju Ministarstva kulture i medija: "Žena himna", Davora Špišića; "Vulnera urbis, vulnera orbis (Rane grada, rane svijeta)", Edija Matića; "Ples na broju 60", Espija Tomičića; "Prema podacima" Katje Grcić; "Ostanak" Hane Konsa i "Nemaš samo ti ekskluzivu na patnju",  Ane Maras Harmander.

Nagradu za dramsko djelo “Marin Držić” Ministarstvo dodjeljuje u svrhu poticanja hrvatskog dramskog i kazališnog stvaralaštva. Svečana dodjela tradicionalno se održava na otvorenju Festivala hrvatske drame “Marulićevi dani” u Splitu.

Na Javni poziv za dodjelu Nagrade za dramsko djelo „Marin Držić” za 2022. godinu pristigla su 64 dramska teksta u čemu se, kako je naglašeno, ogleda nastavljanje višegodišnjega trenda velikoga broja prijava i potvrđuje prepoznatost nagrade unutar hrvatske kazališne zajednice i šire književne i kulturne scene. Velik broj prijava rezultirao je i velikim dijapazonom individualnih dramskih rukopisa, formalno-stilskih obilježja pristiglih tekstova i iskoraka u smjeru istraživanja i metamorfoza dramskoga pisma, ali i kvalitativnih razlika u ovladavanju nekim temeljnim strukovnim pretpostavkama dramskoga stvaranja. Među prijavljenim su dramama podjednako zastupljeni tekstovi klasične dijaloške strukture koliko i dominantno monološki uobličeni dramski tekstovi u kojima prevladava naracija ili poetiziran diskurs, a u formalnom se pogledu izdvaja i nekoliko izleta u žanrovski jasnije određene dramske tekstove kao što su drama apsurda, crna komedija ili komedija zapleta.

O tome je, u razgovoru s moderatoricom Marinom Mađarević, govorio dramaturg, profesor književnosti i predsjednik Ocjenjivačkog suda za dodjelu Nagrade Marin Držić, Jasen Boko. Osim njega radove su ocjenjivali dr. sc. Martina Petranović i Doris Šarić-Kukuljica.

"Već tri godine u istom sastavu čitamo drame pristigle na natječaj i bez obzira što ih je puno i što je zadatak zahtjevan užitak je kad naiđete na dobru dramu. Nisu sve dobre jer osim poznatih pisaca šalju ih i ljudi koji ne znaju što je drama i to nije tako zabavno. Radimo uvijek na isti način, testove podijelimo, pa svatko od nas napravi uži izbor, s tim da Martina pročita sve tekstove da slučajno nešto ne promakne što se do sada nije dogodilo. Puno razgovaramo i kroz mailove i na nekoliko sastanaka. Svi tekstovi su anonimni, i tek kad odmičimo redoslijed tek onda otvaram kuverte jer koliko god bili objektivni vjerojatno bi nečije ime moglo utjecati na konačnu odluku", objasnio je Boko način ocjenjivanja.

Govoreći o temama koje dominiraju u dramama naglasio je kako su prilično široke i aktualne, a česte su obitelj, nasilje u obitelji i femicid,. „Jako je dobro da tretiraju društvene probleme, da reagiraju na svoje vrijeme i diraju našu svakodnevnicu. Publika voli suvremenu dramu, voli vidjeti svoj problem na sceni“, kazao je gost večeri.

Primjetan je, unazad deset do petnaest godina, porast igranja nagrađenih drama, ali prema mišljenju predsjednika Ocjenjivačkog suda taj broj još uvijek nije dovoljan. „Prilikom ocjenjivanja uvijek razmišljamo i o mogućnostima igranja na sceni jer drama može biti odlično napisana, ali ju je nemoguće uprizoriti. Međutim, problem je što u puno kazališta nema tko pročitati te tekstove jer nema dovoljno dramaturga što nije dobro“, rekao je bivši dramaturg splitskog Hrvatskog narodnog kazališta.

Dijelove triju nagrađenih drama virovitičkoj publici čitali su studenti treće godine preddiplomskog studija glume i lutkarstva pod mentorstvom prof. Tatjane Bertok Zupković.  Prvonagrađena drama "Žena himna" Davora Špišića zrela je, dramaturški vješta i inovativno izgrađena biografska drama o Pauli Preradović, hrvatskoj pjesnikinji i književnici, unuci Petra Preradovića, koja je zapamćena kao autorica austrijske himne. Dramski tekst "Vulnera urbis, vulnera orbis (Rane grada, rane svijeta)" Edija Matića vraća se u ratne devedesete i u prostore grada Splita te rastvara traume i zločine iz prošlosti kakvima se hrvatska dramska književnost dosad rjeđe bavila. "Ples na broju 60" Espija Tomičića dirljiva je, intimistička, poetska drama o toplom odnosu punom ljubavi i razumijevanja između bake i unuka.

U fokusu dramskoga teksta Katje Grcić "Prema podacima: Druga" životne su ispovijesti triju žena podosta različitoga psihofizičkoga i socijalnointelektualnoga habitusa s naglaskom na njihove ljubavne odnose i iskustva u životnoj zajednici s muškarcima. "Ostanak" je uznemirujuća i potresna drama u kojoj Hana Konsa rastvara uzroke duboke traume koju dvoje protagonista nose od najranijega djetinjstva. Jesmo li ono što želimo postati ili nas određuje to od koga smo postali – temeljno je pitanje drame "Nemaš samo ti ekskluzivu na patnju" Ane Maras Harmander.

Studenti čitaju prvonagrađenu dramu Žena himna, Davora Špišića

Bila je to jedna iznimno zanimljiva večer u kojoj smo imali prilike čuti kako nastaje ono što prethodi onome što ćemo kasnije možda gledati na sceni. Osim toga ovaj će program plus ostati zapamćen i po činjnici da je u dvadeset godina virovitičkih kazališnih susreta po prvi puta ostvarena suradnja dviju gradskih kulturnih ustanova - kazališta i knjižnice. Ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Robert Fritz čestitao je Kazalištu Virovitica na jubilarnom Virkasu i sveukupni rad. „Mislim da ste virovitički brend i da cijela županija može biti ponosna na vas“, rekao je Fritz.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Virkas