U prostorijama Gradskoga muzeja Virovitica predstavljen je novi dvobroj Zavičaja, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, Slatini i Orahovici. Na početku izlaganja profesor Ivan Zelenbrz, predsjednik Ogranka u Virovitici, pozdravio je skup koji je zamislio kao raspravljački okrugli stol članova Matice i gostiju.
Nakon pozdrava ravnateljice Gradskoga muzeja Virovitica Mihaele Kulej, prof., autori članaka predstavili su svoje radove koji su objavljeni u novom dvobroju. Časopis sadrži osamnaest stručnih tekstova iz povijesti, jezikoslovlja, književnosti, kazališta, likovne umjetnosti, arheologije, etonogije, etnografije i psihologije naše županije.
Podsjetimo, Zavičaj, časopis Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, popularno nazvan županijskim časopisom za kulturu, počeo je izlaziti prije dvadeset godina. Prvi je broj tiskan u studenom ratne 1991. Upravo s tom prigodom glavna tema dvobroja su članci o Domovinskom ratu.
„Prvi članak, znakovno naslovljen Virovitica ili glavni grad Hrvatske, pozdravni je govor književnika Josipa Pavičića na obnoviteljskoj skupštini Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, u svibnju 1991. U tekstu se očituje proljetno ozračje u našem gradu i lijepoj našoj domovini pred početak rata. Slijede istraživački radovi i dokumentarne fotografije o zbivanjima tijekom ranih devedesetih. Zvonko Kožnjak, časnik HV-a, piše o pripremama za obranu, osnivanju 127. brigade Hrvatske vojske i prvim borbenim akcijama. Vlatko Smiljanić objavljuje svoj učenički istraživački rad o vojnoj operaciji OTKOS 10. Rudi Vanđija svjedoči nizom dokumentarnih fotografija, a povjesničarka Dubravka Sabolić obrazlaže značenje fotografije kao dokumenta vremena, dok Ivan Zelenbrz navodi literaturu o Virovitici i Domovinskom ratu.
Poznata slatinska liječnica Marija Turk-Kuči piše o slatinskoj zdravstvenoj službi u Domovinskom ratu, a Petar Nedić, internist, zapovjedik Sanitetske službe 136. brigade HV-a, o vojnom sanitetu u Slatini. Tijek ratnih zbivanja u Orahovici prikazuje kulturni djelatnik Ivan Grgurić. Uz svjedočanstva o Domovinskom ratu objavljujemo i priloge iz starije povijesti i arheologije. Profesorica Silvija Salajić prikazuje izložbu u virovitičkom Gradskom muzeju u prigodi obilježavanja 777. godine grada Virovitice, a piše i o arheološkim nalazima koji potvrđuju kontinuitet naseljavanja na širem virovitičkom prostoru od prapovijesti do naših dana. Etnološka i etnografska istraživanja nastavlja profesorica Jasmina Jurković Petras opisujući svatovske običaje i nekadašnju seosku prehranu u virovitičkom kraju.
Znanstvenu raspravu o govoru Gornjeg Bazja napisali su jezikoslovni stručnjaci Mirko Peti i Mijo Lončarić. Uzgred valja napomenuti da je Peti u tom selu, nedaleko od Virovitice. Glumica Vlasta Golub, prof. hrvatskoga jezika, osvrće se na kazališne izvedbe drama književnika Miroslava Feldmana, virovitičkog zavičajnika. U Virovitici je rođena i likovna umjetnica Edita Schubert. O njenom životu i radu pišu inžinjeri Krunoslav i Marko Kovač (otac i sin), osobito o djelima koja su primijenjena u javnom prostoru na pročelju zgrade u samom središtu Virovitice, uz Šetalište koje su Virovitičani nazvali imenom prerano preminule umjetnice. Pregled uspješnog djelovanja Društva psihologa Virovitičko-podravske županije izložili su profesori Jasna Per-Kožnjak i Martin Lovretić. Eto, nakon jednogodišnje stanke, opet se javljamo s raznovrsnim prilozima na stotinjak stranica Zavičaja." - stoji u uvodniku nakladnika profesora Ivana Zelenbrza.
Nakon predstavljanja članaka skupu se obratio pročelnik Ureda za društvene djelatnosti grada Virovitice Alen Bjelica, prof. Pozdravio je skup u ime gradonačelnika Ivice Kirina, čestitao svim autorima, suradnicima i članovima Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, Slatini i Orahovici te najavio danje financijsko podupiranje radu Ogranka iz sredstava gradskoga proračuna unatoč recesijskim vremenima kroz koja prolazimo.
Mr. Đurđica Seitz ukazala je pozornost skupu na zanimljive materijale, tj. dnevničke zapise o humanitarnom radu (1991. - 2001.) nje i njezine suradnice dr. Terezije Salaj Rakić koje nastoji objelodaniti u jedinstvenu publikaciju. Najavljeno je i skoro predstavljanje monografije o razvoju lovstva na području županije od 1871. do danas autora Ivana Muheka.
