Banner
Na Bujštini obilježena 77. godišnjica bitke kod Kućibrega
Hrvatski inovatori osvojili zlatne, srebrne i brončane medalje u Njemačkoj
DP: Covid potvrde za ulazak u Sabor zadiru u ljudske i političke slobode
Arhiv HRT-a do 1990: Kulturno dobro vrijedno milijarde kuna izlazi iz bunkera
Umrla Jelena Brajša, dugogodišnja ravnateljica Caritasa
Božo Petrov pozitivan na koronavirus
Večernji list: Probijen zadnji tunel na pristupnim cestama Pelješkom mostu

  Aktualnosti

Povlačenjem novca iz EU fondova lokalne zajednice mogu osigurati pristup internetu od 30 do 100 Mbps

  poslovni.hr           09.07.2015.         1238 pogleda
Povlačenjem novca iz EU fondova lokalne zajednice mogu osigurati pristup internetu od 30 do 100 Mbps

Svi građani Hrvatske do 2020. godine trebali bi dobiti pristup internetu najmanje brzine 30 Mbps, a najmanje svaki drugi građanin trebao bi imati mogućnost na internet se spojiti brzinom od najmanje 100 Mbps. To su osnovni ciljevi Strategije širokopojasnog pristupa internetu od 2016. do 2020. godine koji je Vlada upravo poslala u javnu raspravu.

Prema podacima Europske komisije u Hrvatskoj svega jedan posto korisnika brzog interneta surfa brže od 30 Mbps, a niti jedan brže od 100 Mbps. Kako bi u manje od šest godine postigla ambiciozne planove Vlada najavljuje niz poticajnih mjera koje će biti grupirane u tri kategorije. Tako se planira raditi edukacije za lokalne zajednice s koje bi se upoznalo na koji način iz EU fondova povlačiti novac za projekte uvođenja brzog interneta u svoje sredine. Nositelji takvih projekata su lokalne zajednice, a EU na raspolaganju ima 200 milijuna eura poticaja.

Telekomunikacijski regulator Hakom je stoga početkom srpnja takvu radionicu održao u Ličko-senjskoj županiji, a u rujnu je planira održati za predstavnike lokalnih zajednica u Brodsko-posavskoj i Virovitičko-podravskoj županiji.  Druga mjera koju Vlada planira raditi kako bi potaknula taj investicijski val je stvaranje poticajnog okruženja za takve investicije. Jedan dio tog projekta radi Hakom kroz izrade različitih alata pomoću kojih se može utvrditi na kojem geografskom području je već izgrađena neka širokopojasna infrastruktura kao i kolika je konkurencija.

Ti su podaci iznimno važni za dobivanje sredstava iz EU fondova. Za te je potrebe Hakom već napravio Interaktivni GIS portal koji se nalazi na njegovim internetskim stranicama. No, tom će poslu značajno pridonijeti i planovi koje ima državna tvrtka Odašiljači i veze za povezivanje optičke infrastrukture državnih poduzeća, a što će u konačnici lokalnim sredinama sniziti troškove priključenja na mreže drugih nacionalnih, ali i svjetskih operatera. Trenutačno u manjim sredinama takvu mogućnost u pravilu nudi jedino Hrvatski telekom.

Kao treći stup poticajnih mjera je nastavak Hakomovih bespovratnih poticaja za izgradnju brzih mreža na područjima gdje za to ne postoji komercijalan interes. Tu se jednim djelom spominje nacionalni operater Odašiljači i veze i njegova mogućnost povlačenja milijunskih iznosa iz EU fondova za povezivanje optike državnih poduzeća, ali tu ulaze i subvencije koje su do sada u glavnini dobili Hrvatski telekom i Vipnet za izgradnju vlastitih brzih mreža po Hrvatskoj. Učinak tih potpora već je izračunala Europska komisija koja je zabilježila značajan rast pokrivenosti stanovništva u Hrvatskoj s 4G mrežom.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Aktualnosti