Tek nekoliko šturih podataka u zavičajnim knjigama, zbornicima i leksikonima o pravoslavnoj parohijskoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Virovitici nagnalo je profesora povijesti Vojislava Bosanca na istraživanje o gradnji, životu i rušenju sakralnog zdanja u središtu Virovitice. Unatoč volji i velikom trudu nije otkrio sve što ga je zanimalo, a ono do čega je uspio doći dragocjen je prilog za proučavanje života srpske manjinske zajednice na području Virovitice.
Crkva je sagrađena u jugoistočnom dijelu parka grofa Pejačevića 1813. godine, pedesetak metara od istoimenog dvorca i neposrednoj blizini raskrsnice putova za Osijek i Zagreb, a srušena je do temelja u Drugom svjetskom ratu tako da se danas više ne poznaju ni temelji.
- Mjestu na kojemu je sagrađena u dokumentima se zove 'crkva na Jelisavetinom šetalištu'. Uspio sam doći do protokola skupštine Virovitičke županije od 31. ožujka 1757. godine, dokumenta koji govori o dozvoli gradnje pravoslavnih hramova na području Slavonije i posjedovnog lista broj 3596 na kojem piše da je riječ o čestici broj 9 naziva park i površine od 148 hvati - priča nam profesor Bosanac:
Najviše podataka našao je u šematizmu Pakračake eparhije iz 1898. godine. Matice crkvene se vode od 1814. godine; Parohijski dom imao je 6 jutara zemlje; predsjednik crkvene opštine bio je blagajnik Poreznog ureda Glišo Vučetić; hramska slava bio je Spasovdan; ikonostas je oslikao paroh Georgije Marković 1855. godine.
U Virovitičku parohiju pripadala su naselja Brezovo Polje, Rit, Dijelka, Ada, Terezino Polje, Zrinj, Neteča i Novi Bogdanovac. Neka od ovih naselja kasnije su sagradila svoje crkve.
Virovitica je tada brojala 4033 stanovnika od kojih je 3950 bilo rimokatolika, 45 Židova, 36 pravoslavaca i 2 grkokatolika.
- U Virovitici nije bio dovoljan broj pravoslavnih vjernika pa je upravu virovitičke parohije preuzeo paroh iz Suhopoljske Borove gdje je već bila parohijska crkva Uspenje presvete bogorodice, sagrađena 1742. godine, a obnovljena 1880. godine. Zbog malog broja vjernika crkva u Virovitici se slabo održavala pa je bila u trošnom stanju - kazuje profesor Bosanac.
Iz dokumenata nije poznato kako je crkva izgledala iznutra. Na sreću, postoji razglednica Virovitice s fotografijom hrama, snimljenom poslije Prvog svjetskog rata. Fotograf je zdanje snimio sa zapadne strane, okrenut prema ulici Stjepana Radića pa saznajemo da se ispred crkve nalazio krst ograđen željeznom ogradom.
Još jedna slika koja može posvjedoči kako je izgledala crkva javnosti je otkrivena 2003. godine na izložbi „Virovitica opisana kistom". Riječ je o izložbi 86 akvarela s motivima Virovitice slikara amatera Franje Františeka Červenke, geodeta iz Praga koji je u Viroviticu doselio dvadesetih godina 19. stoljeća i u njoj živio do 1960. godine. Na slici se vidi drveni toranj koji se izdizao iznad krovišta crkve.
Ne postoje ili do sada nisu otkriveni nikakvi podaci o okolnostima rušenja pravoslavnog hrama u središtu Virovitice . zna se tek da su je ustaše 1942. godine spalile do temelja. Na mjestu poslije 2. svjetskog rata postavljen spomenik antifašističkom borcu, a danas se tamo nalazi cvjetna aleja.
Podsjetimo, proefsor Bosanac je o povijesti pravoslavnog hrama u Virovitici govorio na predstavljanju knjige "Kulturno historijski spomeniic zapadne Slavonije". Zbog te činjence predstavljanje knjige prvo je mjesecima odgađano, a onda i zabranjeno u prostorima Gradske knjižnice i čitaonice pa je održano u konfrencijskom prostoru resorana MFM.
